Gradnja drugog kolosijeka u duljini od 42 kilometra između Ivanić Grada i Kutine najveći je projekt u Hrvatskoj koji je Komisija odabrala za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), objavila je u četvrtak Europska komisija.

Komisija je u četvrtak objavila da je odabrala 107 projekata prometne infrastrukture koji će primiti više od 6 milijardi eura bespovratnih sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), instrumenta EU-a za strateška ulaganja u prometnu infrastrukturu.

Više od 80 posto sredstava bit će namijenjeno projektima kojima se osigurava učinkovitija, zelenija i pametnija mreža željeznica, unutarnjih plovnih putova i pomorskih ruta duž transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Među tim projektima tri su u Hrvatskoj. Najveći iznos od preko 245 milijuna eura namijenjen je gradnji dvokolosiječne pruge od Ivan Grada do Kutine na dionici Dugo Selo-Novska.

Drugi je projekt financiranje završetka izrade idejne projektne dokumentacije i ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju nove dvokolosiječne elektrificirane željezničke pruge na dionici Skradnik – Krasica – Tijani, u duljini od 72 kilometra, na nizinskoj pruzi od Karlovca prema Rijeci. Za to je namijenjeno 4.930,000 eura.

Treći projekt odnosi se na izgradnju i rekonstrukciju južne obale luke Osijek, za što je namijenjeno nešto ispod milijun i pol eura (1.489,811).

Među 107 odabranih projekata, Hrvatska sudjeluje u nekoliko njih zajedno s drugim članicama.

Najveći među njima, težak preko 71 milijuna eura u kojem sudjeluje 25 država članica, odnosi se na zračni promet, a trebao bi pomoći u smanjenju zagušenosti u zračnim lukama, smanjenju kašnjenja letova, nepotrebnih emisija ugljikova dioksida i buke, pomoći u razvoju koncepta koji bi trebao omogućiti izravnije rute između europskih destinacija što bi znatno skratilo vrijeme letenja i emisiju stakleničkih plinova.

Drugi vrijedan nešto preko 18 milijuna eura u kojem sudjeluje 12 članica, odnosi se na inicijativu razvoja riječne informacijske službe što bi trebalo pridonijeti poboljšanju prekogranične navigacije na pet unutarnjih plovnih puteva, koji su dio europskih prometnih koridora: Rajna-Alpe, Sjeverno More-Sredozemno more, Istočno-zapadno Sredozemlje, Rajna-Dunav i Sjeverno more-Baltik.

Treći projekt, prekogranična suradnja u srednjoj Europi u kojem sudjeluju Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska i Slovenija, odnosi se suradnju u provedbi direktive o inteligentnom prometnom sustavu radi promicanja pametne mobilnosti.

Projekt bi trebao pridonijeti jačanju učinkovitosti, interoperabilnosti i sigurnosti u cestovnom prometu, a za njega je namijenjeno nešto preko 32 milijuna eura.

Četvrti projekt u kojem uz Hrvatsku sudjeluje još pet država članica odnosi se na poboljašanje  interoperabilnosti i otpornosti zračnog prometa, a za njega je namijenjeno nešto preko 34 milijuna eura.

Najveći među njima, težak preko 71 milijuna eura, odnosi se na zračni promet, a trebao bi pomoći u smanjenju zagušenosti u zračnim lukama, smanjenju kašnjenja letova, nepotrebnih emisija ugljikova dioksida i buke, pomoći u razvoju koncepta koji bi trebao omogućiti izravnije rute između europskih destinacija što bi znatno skratilo vrijeme letenja i emisiju stakleničkih plinova.

CEF je financijski instrument EU-a osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i Kohezijskog fonda, mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Cilj mu je pomoći stvaranju međusobno povezanih mreža širom Europe, koje će biti visokih performansi i ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.