Hrvatsko školstvo u 2024. godini obilježit će prvi nacionalni ispiti za sve učenike četvrtih i osmih razreda osnovnih škola, a nastavit će i put prema jednom od glavnih reformskih zahvata – cjelodnevnoj školi. Nacionalni ispiti provode se već nekoliko godina kao pilot-projekt u manjem broju škola, lani su ih pisali svi osmaši, dok će ova školska godina biti prva u kojoj će ove ispite, uz koje se stalno veže mogućnost prerastanja u malu maturu, u ožujku polagati svi učenici četvrtog i završnog razreda osnovne škole u Hrvatskoj. Tako će, osim 40 tisuća učenika osmih razreda, ove godine nacionalne ispite pisati i svi učenici četvrtih razreda osnovnih škola, njih oko 37 tisuća.

Cjelodnevna škola

Prema najavama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u planu je još jedan poziv za izgradnju vrtića te poziv za izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju sportskih dvorana. Prvi je to korak prema uvođenju cjelodnevne škole u školskoj godini 2027/2028., za koju je osnovni preduvjet da sve osnovne škole u Hrvatskoj rade u jednoj smjeni. Pored ulaganja u okviru cjelodnevne škole, iz NPOO-a je predviđeno ulaganje i u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje srednjih škola, i to za potrebe povećanja obuhvata gimnazijskih programa, uključujući i pripadajuću školsku sportsku infrastrukturu u iznosu od 75,25 milijuna eura.

Sve se ove promjene događaju u situaciji gdje su učitelji i profesori nezadovoljni svojim statusom i plaćama, kao i atmosferom u školama koja je sve, samo ne dobra. Zakon o plaćama prosvjetare nije zadovoljio jer će, tvrde, ravnatelje dodatno sukobiti s radnicima, produbiti podjele i oslabiti sindikate. Učiteljima bi u travnju plaća trebala rasti za 11 posto, ali još uvijek se ne zna kako će plaće u sustavu posložiti uredba o koeficijentima, zbog čega se ovih dana i prosvjedovalo. Zakon o plaćama uvodi i ocjenjivanje učitelja koje će, doduše, na snagu stupiti tek 2025. godine, ali ga smatraju pogubnim za obrazovni sustav jer će učiteljska profesija postati još neprivlačnija.

Aktualnu reformu obrazovanja smatraju promašenom, te tvrde da bi je trebalo postaviti potpuno drukčije.

– Kad se bavimo reformama u Hrvatskoj, mi se uvijek bavimo organizacijom radnog vremena, nastave, sadržajem gradiva, ali se ne mijenja odnos prema učeniku, ne mijenja se odnos prema obrazovanju, ne prepoznaje se vrijednost i važnost obrazovanja. Propuštamo priliku da djecu ojačamo i osvijestimo za život koji ih čeka, upozorava Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata srednjih škola.

Zakon o plaćama, tvrdi, nije ključan za položaj nastavnika.

– Nama je ključan odnos resornog ministarstva prema zaposlenicima jer je to sustav koji godinama povlađuje roditeljima i učenicima. I sve se čini kako bi im se udovoljilo. Zaboravlja se pritom da se, ako oduzimate autoritet nastavniku na radnom mjestu, događaju incidenti kao u Strojarskoj školi. Voljela bih da se izmijeni čitav niz pravilnika o pedagoškim mjerama, jer tu propuštamo poslati poruku. Problem je što se ministarstvo apriori uvijek stavlja na stranu učenika i roditelja, a time se obrazovnom sektoru oduzima mogućnost odgojnog djelovanja. Ne možemo povlađivati učenicima, ako nismo u stanju kao društvo reći maloljetniku koji se razvija da neki oblik ponašanja nije prihvatljiv, gubimo buduće generacije. Paradigma se mora promijeniti, upozorava Lovrić.

Ocjenjivanje nastavnika

Priča o ocjenjivanju nastavnika za nju je ishitrena jer to je sustav koji tek treba biti razrađen, a u međuvremenu nastavnici nemaju podršku sustava, od pedagoške službe, ravnatelja, ministarstva, do prosvjetne inspekcije.

– Mi smo kao društvo ozbiljno podbacili. Ako je ovo okidač da se krene u reforme, treba ići u prave reforme. Ako je obrazovanje poluga za izlazak iz siromaštva i za jačanje gospodarstva, onda u njega treba ulagati, a posljedično ćemo imati normalan rad. Kako je moguće da se vrednuje samo rad nastavnika u razredu, a to što radite pripremu, ispravljate testove, sudjelujete u radu nastavničkih i razrednih vijeća, to ne postoji. To država ne vidi, podsjeća čelnica sindikata.

U izbornoj će godini i obrazovanje biti predizborna tema, a Lovrić smatra da je Ministarstvu obrazovanja hitno potrebna promjena u načinu upravljanja.

– Političari su skloni obećanjima u kampanji, ali ne mogu reći da nas se u zadnje dvije godine čulo. To nije pitanje vlade, nego resornog ministarstva, smatra Lovrić. Ministarstvo obrazovanja, tvrdi, već desetljećima zapostavlja interese svojih zaposlenih, za razliku od ministarstva zdravstva koje jasno zastupa interese zaposlenih, liječnika i sestara.

– Nije to pitanje aktualnog ministra. Naše ministarstvo samo kritizira nastavnike, ne pamtim ministra koji je rekao da nastavnici zaslužuju bolje uvjete rada i plaće, zaključuje.