U predškolskom, srednjoškolskom i cjeloživotnom obrazovanju Hrvatska je ispod europskog prosjeka – pokazao je to Monitor obrazovanja i osposobljavanja za ovu godinu Europske komisije. Naime, unatoč velikim reformama obrazovnog sustava u proteklom desetljeću, pred Hrvatskom je još veliki posao kako bi dosegnula europski prosjek i ciljeve koje je EU postavila u tom području do 2020. godine. 

Iako podaci Monitora Europske komisije nisu nimalo ohrabrujući oni zapravo nisu ništa novo, jer kako pojašnjava znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, koji je ujedno radio i na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, dr. Boris Jokić, riječ je o poznatim podacima koji su samo objedinjeni i stavljeni na jedno mjesto. No istovremeno, radi se i o realnim podacima.

– Ključno je da se hrvatski obrazovni sustav uopće nije reformirao već pedesetak godina, a posljedica zapuštenog sustava ishodi su učenika takvi kakvi jesu. U europskim okvirima imamo ispodprosječan i zapušten sustav obrazovanja. Sve dok se taj sustav ne promijeni ne možemo očekivati bolje rezultate. Svi ovi elementi koje navodi Europska komisija uzeti su u obzir prilikom izrade Strategije obrazovanja. Međutim, ukoliko političke strukture čvrsto ne stanu iza Strategije i to iskreno, a ne fiktivno mašući samo jednim papirom u javnosti, te ukoliko se ne postigne stručni i politički konsenzus, onda promjene ne možemo očekivati, napominje dr. Jokić.

Zaključci i preporuke Europske komisije nisu iznenadili ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, jer riječ o poznatim rezultatima. Ono što ministar Jovanović vidi kao jedan od problema je i usklađivanje kvalifikacija s potrebama tržišta rada, jer uvođenjem Bolonjskog sustava nacionalni sustav stjecanja kvalifikacija postao je dijelom nejasan tržištu rada, koje nije na pravilan način i u potpunosti prepoznalo određene kvalifikacije, ponajprije one koje vežemo uz prvu razinu visokoga obrazovanja.

Europska komisija nezadovoljna je i korištenjem digitalnih knjiga, softvera s vježbama i sličnih alata u europskim školama, a i u tom je pogledu Hrvatska podbacila. Trenutno, više od 60 posto devetogodišnjaka u EU-u pohađa škole koje nisu digitalno opremljene zbog čega je Europska komisija predstavila plan djelovanja »Otvaranje obrazovanja« kojim se rješavaju digitalni problemi koji koče škole i sveučilišta u pružanju obrazovanja visoke kvalitete i digitalnih vještina koje će biti potrebne za 90 posto poslova do 2020. Između 50 i 80 posto učenika i studenata u državama EU-a nikada ne koriste digitalne knjige, softver s vježbama, prijenose/podcast, simulacije ili edukativne igre. Većina učitelja, nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama smatra da nemaju dovoljno digitalnih vještina ili da ih ne mogu učinkovito prenijeti i 70 posto njih želi se usavršiti u korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije. Gotovo svi učenici u Latviji, Litvi i Češkoj imaju pristup internetu u školama (više od 90 posto), što je dvostruko više nego u Grčkoj i Hrvatskoj (oko 45 posto).