Više hrvatskih eurozastupnika pozvalo je u utorak tijekom rasprave u Europskom parlamentu o situaciji na sjeveru Kosova na uvođenje mjera protiv Srbije zbog napada srpskog paravojnog odreda na kosovsku policiju

„Vidjeli smo restriktivne mjere Kosovu. Najmanje iste ili ekstenzivnije trebale bi biti primijenjene Srbiji nakon nedavnih događaja“, kazao je Picula na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

EK je zbog nepoštivanja zahtjeva EU-a protiv Prištine poduzela mjere obustavljanja rada u radnim tijelima u okviru sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te povukla pozive na sastanke na visokom nivou i suspendirala Kosovo iz svog programa od 7,5 milijardi eura.

„Naša politika mora biti koherentna. Ne možemo imati divergentne politike među državama članicama“, dodao je.

Tonino Picula je Hini rekao kako događaji na Kosovu nisu jedan lokalni incident “već je to događaj koji može predstavljati svojevrsnu prekretnicu ne samo u odnosima Beograda i Prištine, nego će sigurno utjecati i na pozicioniranje Europske unije”.

Picula, koji je u utorak sudjelovao na odvojenim grupnim sastancima s ministricom vanjskih poslova Kosova Donikom Gërvallom-Schwarz i izaslanikom EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslavom Lajčakom, napominje i da je predložio u utorak, u ime svog kluba Socijalista i demokrata, da se rezolucija o spomenutoj temi stavi na dnevni red naredne plenarne sjednice, što je prihvaćeno.

Željana Zovko (HDZ/EPP) poručila je kako Srbija mora odmah poduzeti „odlučne korake da smanji političke i etničke tenzije“, među kojima je i povlačenje vojnih snaga iz područja blizu granice s Kosovom.

Srpsko djelovanje „ne može ostati bez odgovora te zahtijeva jasan i snažan odgovor“, dodala je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Zovko je kazala za Hinu kako je “prijeđena jedna crvena linija”.

“Ovo je Srbiju unazadilo (u očima europskih dužnosnika) i pokazalo se kao izuzetno nepromišljen potez”, dodala je.

Jačanje KFOR-a pak pokazuje da “Europska unija neće dopustiti da nešto što se događa u Ukrajini, da se dogodi na zapadnom Balkanu”, smatra Zovko.

Hrvatski zastupnici traže jasan odgovor EU-a

Ladislav Ilčić (Hrvatski suverenisti/ECR) kazao je kako recentni događaji pokazuju da je Srbija „glavni uzrok nestabilnosti na Kosovu“.

„Na isti način prije 30 godina napadom srpskih militanata na hrvatsku policiju započela je srpska agresija na hrvatsku i zato nipošto ne smijemo omalovažiti događaje na Kosovu“, kazao je.

Istaknuo je i kako bi Vučić Zajednicu srpskih općina na Kosovu koristio samo za dodatno destabiliziranje Kosova.

„Zato sada nikakva srpska politička autonomija nije moguća. Vučića nije briga za dobre odnose Albanaca i Srba na Kosovu. Želi održati Kosovo držati slabim i nestabilnim i tako održati nadu da će ga jednog dana vojno vratiti Srbiji“, dodao je, istaknuvši kako EU treba „jasno i čvrsto reći ne takvoj srpskoj politici“

Zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak poručila je kako stanje na Kosovu „zahtijeva i našu konkretnu akciju“ I „konkretne mjere“.

„Mi imamo mehanizme za to, upotrijebili smo ih za mnoge druge države. Pa prema tome budimo hrabri, učinimo to i sada. Ne želimo ratnohuškačku retoriku koja se odvija ovdje pred našim vratima. Blokade, tenzije i prijetnje, to je trenutno stanje“, kazala je Glavak

„EU se temelji (…) na miru suradnji i uzajamnom poštovanju. Ako Srbija želi postati dio naše obitelji onda neka prihvati te principe“, dodala je.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol kazao je kako „srpske metode napada koje uključuju blokade i oružane napade na policiju neodoljivo podsjećaju na krvave pohode koje su četničke skupine izvodile na početku srpske agresije na Hrvatsku“.

Istaknuo je i kako „puno indicija upućuje na to da je ovaj teroristički napad izveden uz pokroviteljstvo Beograda, a da su srpski napadači na teritoriju Srbije ciljano i sustavno obučavani za izvršenje terorističkog čina“.

„Unija je previše puta bila popustljiva prema Srbiji i sada ponovno svjedočimo tome da politika srpskog hegemonizma destabilizira ne samo Kosovo, nego i susjedne zemlje poput Crne Gore. Stoga, ako se utvrdi da je srpska vlast stajala iza ovog napada, Europska unija mora Srbiju najstrože sankcionirati i na taj način spriječiti destabilizaciju jugoistočne Europe za koju je odgovoran Aleksandar Vučić“, zaključio je Sokol.

Srbiju prozvala većina eurozastupnika

Sličnu su poruku uputili i brojni europarlamentarci iz ideološki raznolikih klubova zastupnika.

Angel Dzhambazki, bugarski konzervativac poručio je kako Vučić slijedi politiku Vladimira Putina i ponavlja na Kosovu obrazac koji je 1990-ih korišten u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

„Ništa se neće promijeniti u ponašanju Srbije. To je obrazac koji prate svi srpski predsjednici. Trebamo podržati Kosovo i podržati teritorijalni integritet protiv srpskih provokacija“, kazao je.

Austrijski zastupnik Thomas Waitz iz Zelenih poručio je kako treba zamrznuti sredstva iz fonda pretpristupne pomoći IPA Srbiji do kraja međunarodne istrage o napadu.

„Krajnje je vrijeme da se prestane s politikom mira prema Vučiću“.

No, bilo je i glasova koji su pozivali “sve strane da deeskaliraju situaciju”, kako je kazao Pascual Navarro Rios, državni tajnik za EU Španjolske koja trenutno predsjeda Europskom unijom, a jedna je od pet država EU-a koje nisu priznale Kosovo.

Povjerenik Europske unije za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčić ukazao je na to da su neki od srpskih napadača liječeni u bolnici u Novom Pazaru, dok je zaplijenjena ogromna količina oružja.

„Važno je da i Kosovo i Srbija suzdrže od djelovanja koje može dodatno eskalirati situaciju“, kazao je.

Istaknuo je kako je važno da Srbija prestane s gomilanjem vojnih snaga uz granicu s Kosovom, ali i da se održe prijevremeni lokalni izbori na sjeveru Kosova.

U srpnju je došlo do sukoba između lokalnih Srba i KFOR-a zbog protivljenja Srba gradonačelnicima u sjevernim kosovskim općinama izabranima na izborima nakon srpskog bojkota.

Vladimir Bilčik iz EPP-a je pak kazao da je potrebno ustanoviti što se dogodilo, ali da je potrebno i osnovati zajednicu srpskih općina te održati prijevremene izbore.

Jedino je član francuskog Nacionalnog okupljanja Jean-Lin Lacapelle, stranke Marine Le Pen, i članice skupine Identitet i demokracija, za krizu okrivio isključivo kosovskog čelnika Albina Kurtija.

„Jasno je da treba sankcionirati kosovskog premijera“, kazao je, izrazivši podršku „srpskom narodu na Kosovu“.