Hrvatski eurozastupnici slažu se da Hrvatska i Italija trebaju nastaviti jačati svoje odnose, ali dio njih poziva vjerojatnu buduću premijerku Giorgiu Meloni da se ogradi od kontroverzne izjave o svojatanju hrvatskog teritorija.

Eurozastupnici ističu da Hrvatska i Italija trebaju nastaviti graditi dobre odnose posebice zbog toga što je Italija Hrvatskoj jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera.

“Hrvatska s Italijom treba imati što je moguće bolje odnose”, smatra socijaldemokrat Tonino Picula i dodaje da Meloni sigurno ne može dobiti potporu EU-a za teritorijalne pretenzije koje je izricala kao oporbena političarka.

“Vidjeli smo kako se Europa postavlja prema onima koji granice žele mijenjati silom. Vladimir Putin jako se prevario u očekivanju da će Zapad biti razjedinjen, da će EU još više oslabiti i da će na neki način utjecati na raslojavanje NATO-a”, kazao je Picula.

Ali dobio je suprotno, naglašava. “Dobio je dodatne NATO države na svojim granicama i ima priliku vidjeti EU koja je pokazala koherentnost kakvu nikada ranije nije pokazivala”, rekao je Picula u razgovoru Hini.

Eurozastupnik Ladislav Ilčić, dopredsjednik Europskih konzervativaca i reformista, europske političke obitelji u kojoj je i Meloni, smatra da njezina izjava iz 2014. godine “ne predstavlja realnu i bitnu opasnost za Hrvatsku da bi ona sad išla posegnuti za Istrom i Dalmacijom”.

“Hrvatska živi u okruženju zemalja koje su ili imale ili još imaju nekakve teritorijalne pretenzije. No, naš odnos se ne može zbog toga prekinuti. Mi moramo surađivati sa svim zemljama u okružju, a naša sigurnost će ovisiti prvenstveno o nama samima”, naglasio je Ilčić Hini.

Kopanje po prošlosti

Hrvatski zastupnik Valter Flego (IDS/Renew) opisao je odnose Hrvatske i Italije “odličnima” te da ih “ne bi trebalo kvariti”.

“Očekujem od buduće premijerke je da prestane kopati po krvavoj prošlosti, da se uozbilji, da shvati sve što smo napravili mi u Istri i Hrvatskoj u smislu međusobnog uvažavanja, zajedničkog života i gledanja u budućnost”, kazao je Flego i Meloni pozvao u posjet Hrvatskoj i Istri “da vidi besmislenost svojih ideja i javno se ogradi od takvih nastupa koji mogu prije svega biti štetni i talijanskoj zajednici u Hrvatskoj”, rekao je Flego Hini.

Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ) rekla je Hini da se Meloni, ukoliko želi nastavak dobrih odnosa Rima i Zagreba, treba jasno ograditi od svojih izjava, “kao što se ogradila od Rusije”.

Zovko je dodala da je o pobjedi talijanske desne koalicije razgovarala s Antonijem Tajanijem, kolegom iz europskih pučana i članom stranke Forza Italija i rekla mu da se “očekuje stav (Meloni) koji je suprotan od onog što smo čuli”.

“Nadamo se da će svi oni koji će voditi i određivati vanjsku politiku Italije dolaziti iz umjerenijih stranaka desnog centra”, dodala je.

I Tajani je izazvao skandal u veljači 2019., a tada je bio predsjednik Europskog parlamenta, kad je izjavio: “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija” pa se poslije ispričavao.

Budimpešta – Varšava – Rim vs. Bruxelles?

Giorgia Meloni i njezina stranka Braća Italije privukli su glasove Talijana jer su birači tražili promjenu, nezadovoljni standardom života, porastom cijena i energetskom krizom, uvjeren je Flego.

“Meloni je došla na vlast prije svega jer je de facto bila jedina prava oporba u Italiji. Imala sreće i to ne znači da je Italija oštro skrenula udesno. Glasovi su tu negdje s tim da je desnica bila toliko mudra, da ne kažem proračunata, da se ujedinila za razliku od ljevice”, dodao je Flego, dok Picula ističe da je Meloni dobila povjerenje birača jer su Talijani “iscrpili povjerenje u dotadašnje političke kombinacije”.

Stranka Braća Italije nije se priključila vladi nacionalnog jedinstva dosadašnjeg premijera Maria Draghija, već je ostala u oporbi.

Ilčić rezultate izbora u trećem najvećem gospodarstvu eurozone pripisuje odluci Talijana da “odbace globalističku politiku ljevice koja nas je dovela u ovu energetsku krizu”.

Od pobjede desnice na izborima na Italiji govori se o potencijalnom formiranju novog saveza Italije, Mađarske i Poljske u bitkama protiv Bruxellesa, osobito kad je riječ o vladavini prava.

“Izbori u Italiji sigurno će biti ‘game changer’. Europska komisija neće više moći provoditi ‘bullying’ nad Mađarskom i Poljskom onako lako kako je to radila do sada. EK nema nikakav argument da bi blokirala isplatu sredstva Mađarskoj osim floskula o vladavini prava”, uvjeren je Ilčić.

Zovko upozorava da je “vladavina prava nešto od čega se ne smije odstupati”, bez obzira o kojoj se državi članici EU-a radilo, dok Picula sumnja da će doći do remećenja odnosa u Uniji.

“Ne vjerujem u stvaranje nekog pakta koji bi ozbiljnije zaprijetio ovako postignutom europskom zajedništvu u suočavanju s vjerojatno najvećom egzistencijalnom prijetnjom koju je EU doživjela od svog početka, a to je Putinova agresija na Ukrajinu”, rekao je Picula.