Europa se mora izboriti za svoj položaj u svijetu, rekli su hrvatski eurozastupnici iz redova pučana i socijalista koji su u ponedjeljak predstavnicima diplomatskog zbora u Zagrebu predstavili očekivanja i prioritete novog saziva Europskog parlamenta.

“Europa jednostavno mora shvatiti da nam više nitko ništa neće pokloniti, nego da ćemo i za naš geopolitički, ali i za naš gospodarski i tehnološki položaj izboriti sami”, rekao je novinarima eurozastupnik Karlo Ressler (EPP).

Kao prioritete svoje političke skupine je istaknuo smanjenje regulatornog opterećenja, pametnije promišljanje o svakom novom zakonodavstvu i “svakoj novoj obvezi koja se postavlja pred europske građane”.

Naglasio da je pritom da je u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem proračunu Europske unije “uspijemo izboriti za povoljan tretman hrvatskih korisnika, za nastavak snažne kohezijske politike koja čini praktički trećinu cijelog europskog proračuna”.

“Ali u isto vrijeme da shvatimo da bez održivijih investicija u nove tehnologije, u konkurentnost, u europsko gospodarstvo, Europa neće moći pratiti korak s nekim dinamičnijim dijelovima svijeta”, kazao je Ressler, ponovno pozvavši na “manje regulacije” i “manje administrativnog tereta”.

Najdramatičnije od hladnog rata

Zastupnik Tonino Picula (S&D) kazao je da su s diplomatima razgovarali o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama te o izazovima za Uniju u sljedećih pet godina, nazvavši ovo vrijeme “vjerojatno najdramatičnijem trenutkom u svjetskoj povijesti nakon završetka hladnog rata”.

“EU će se sigurno definirati preko odnosa prema Ukrajini, gdje i dalje treću godinu bjesni rat, prema krizi koja eskalira na Bliskom istoku, ali jednako tako i na sjeveru Afrike postoje određeni problemi, koji rezultiraju povećanim migracijama, što ima ozbiljan politički efekt na samu Europsku uniju”.

Prije nego što izabrani američki predsjednik Donald Trump stupi na dužnost 20. siječnja, istaknuo je Picula, “mi ćemo se naći u jednoj izazovnoj vakuum-situaciji”.

“Sigurno će mnogi u svijetu pokušati iskoristiti taj period vakuuma kako bi eventualno nametnuli neka svoja rješenja ili se što bolje pozicionirali u budućim pregovorima oko cijelog niza kriza. To vidimo sad u Gruziji i Ukrajinu i u svim dijelovima svijeta u kojima će se na neki način očekivati reakcija zapada”.

“Dakle, za Europsku uniju će to biti izazovno vrijeme jer u mnogim stvarima ona ne uspijeva naći zajednički jezik … Unija će prije svega morati poraditi na jačanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

Europa treba postaviti pravila igre

Zastupnica pučana Željana Zovko (EPP), koja je diplomatima govorila o transatlantskim odnosima, rekla je da u Americi “još nije rečeno kako će se reagirati prema Europi, koja je strateški partner”, naglasivši da je riječ o situaciji u kojoj “mi trebamo postaviti pravila igre”.

“Mi ne možemo utjecati na odluke koje će oni (američki zakonodavci) donositi, no ono na što možemo utjecati je da zajednički, strateški radimo i kroz naše gospodarske komore”.

Kazala je da misli da će se sada, kada vlast preuzme Trump, “mnogo jednostavnije razgovarati, možda manje diplomatskim rječnikom, ali će se brže dolaziti do dogovora”.

“Da naša veza bude bazirana na uzajamnoj trgovini i snabdijevanju neophodnim kritičnim sirovinama, plinom, koji neće dolaziti od nekih autokratskih režima, gdje smo se do sada bazirali. Nakon Rusije, mi smo išli k Azerbajdžanu, Katru ili nekim drugim mjestima, što nije bilo sigurno”, kazala je Zovko.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol je rekao da je “očito da će se Amerika u jednoj velikoj mjeri okrenuti protekcionizmu” te da će Europa morati gledati svoje interese.

“Naglasak je na tome da Europa treba promijeniti svoje politike u velikoj mjeri, od prevelikog naglašavanja zelenih politika koje su dovele do uništavanja industrije u Europi, do seljenja radnih mjesta u Kinu i činjenja Europe ovisnijom o trećim državama”.

Ruski trojanski konj

Sokol se osvrnuo i na pitanje proširenja, za koje je rekao da je prioritetno, no da mora biti temeljeno na zaslugama kako bi se izbjegao “ruski ili nečiji drugi trojanski konj u Europi”.

Jednom od pogrešaka Europe je nazvao “apsolutno prepopustljivu politiku prema Srbiji”.

“Dopustila je da Srbija širi svoj utjecaj, svoj hegemonizam, to vidimo na primjeru Crne Gore, gdje sada imamo velikosrpske stranke kao ne samo dio vladajuće koalicije, nego i dio vlade. To je nešto što je dugoročno neodrživo”, kazao je Sokol, zatraživši veću podršku zapada za proeuropske snage u Crnoj Gori.

Eurozastupnik iz redova socijalista Marko Vešligaj govorio je o javnim politikama Unije, u pogledu jačanja konkurentnosti zajedničkog tržišta, pri čemu je podsjetio da se europska poljoprivreda suočava s nizom izazova poput poremećaja opskrbnih lanaca te sve češćim vremenskim nepogodama.

“Smatram da je ruralan razvoj također izuzetno važan i moramo osigurati kvalitete javne usluge u manjim lokalnim jedinicama jer će se na taj način ljudi moći baviti poljoprivredom”, rekao je Vešligaj novinarima.

Dodao je da su s diplomatima također razgovarali o usvojenoj direktivi o suzbijanju nasilja nad ženama i rodno uvjetovanom nasilju.

“Znamo da su napravljeni dosta veliki koraci prema naprijed unutar Europske unije po tom pitanju, no neka pitanja su ostala otvorena, poput tretiranja silovanja kao kaznenog djela. U Hrvatskoj isto vidimo da su još uvijek problemi s implementacijom Istanbulske konvencije”.

Također, osvrnuo se i na pokušaje “određenih ekstremno desnih grupa” koje rade na suzbijanju seksualnih i reproduktivnih prava žena, što je nazvao još jednim pokazateljem da “u društvu još imamo represivne skupine protiv kojih se treba boriti”.

Susret hrvatskih zastupnika i veleposlanika akreditiranih u Hrvatskoj organizirao je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.