Foto: Darko JELINEK
"Naš je uvjet - svedite nas na dvije milijarde kuna ukupnog duga, tako da možemo pomoći kreditirati zdravstvo do 30. lipnja iduće godine. Sve ispod 2,7 milijardi kuna za veledrogerije je neodrživo", poručio je Tomislav Kulić
povezane vijesti
ZAGREB – Predsjednik Udruženja veletrgovina pri HGK Tomislav Kulić izjavio je u utorak da veledrogerije od Vlade traže uplatu 2,7 milijardi kuna do kraja godine i dogovor o otplatnom planu za ostali dio duga do ukupnih pet milijardi kuna.
Nakon što su predstavnici veledrogerija u ponedjeljak napustili sastanak s ministrima financija i zdravstva nezadovoljni Vladinom ponudom, Kulić poručuje da u ovom trenutku zahtijevaju uplatu 2,7 milijardi kuna do kraja godine.
Uvjet veledrogerija
Preostali dug do pet milijardi kuna žele riješiti do 30. lipnja iduće godine, a do tada bi s resornim ministarstvom pokušali definirati otplatni plan kojim bi se smanjila ročnost plaćanja preostalog dijela duga, izjavio je Kulić za Hinu.
“Naš je uvjet – svedite nas na dvije milijarde kuna ukupnog duga, tako da možemo pomoći kreditirati zdravstvo do 30. lipnja iduće godine. Sve ispod 2,7 milijardi kuna za veledrogerije je neodrživo. Samo desetak najvećih veledrogerija u ovom trenutku zaduženo je za 1,2 milijarde kuna u bankama i drugim izvorima financiranja, pa smo na rubu likvidnosti”, poručuje Kulić, čije udruženje broji 40-ak članica.
Od 500 milijuna kuna, koje je Vlada namijenila uplati veledrogerijama u srpnju, članicama njegova udruženja uplaćeno je 403 milijuna kuna. No, kako je od srpnja HZZO ustegnuo uplatu 700 milijuna kuna ljekarnama za lijekove, veledrogerije su ostale i bez tih 700 milijuna.
“Dug je od srpnja narastao za punih 800 milijuna kuna, a mjesečno raste za 220 milijuna samo u bolničkom sektoru”, upozorava Kulić.
Pojedini dobavljači nisu više spremni isporučivati lijekove veledrogerijama, a neke veledrogerije počele su prije dva tjedna s redukcijom isporuke lijekova bolnicama.
Kulić, koji je član Uprave Phoenix farmacie, kaže da je njegova tvrtka s redukcijom krenula početkom listopada, a obuhvaćene su sve opće i županijske bolnice s dugom starijim od 500 dana. Sljedeći korak je proširenje redukcije na kliničke bolnice i KBC-e, po kriteriju najstarijh potraživanja, dodao je.
Funkcioniraju s ostacima zaliha
“Preostali asortiman usmjerit ćemo prema ustanovama koji plaćaju nešto bolje i tako osigurati minimum isporuke proizvoda koji su nam ostali, jer smo od dobavljača doživjeli već prve blokade. Trenutno funkcioniramo s ostacima zaliha od dobavljača koji su nam uskratili isporuku, jer već duže vrijeme nismo u stanju servisirati naš dug prema njima”, naglašava Kulić.
Najproblematičniji su trenutno dugovi općih i županijskih bolnica, primjerice dug dubrovačke bolnice prema četiri najveće veledrogerije iznosi 61,9 milijuna kuna, od čega je dug stariji od godine dana 12,09 milijuna kuna.
“Dug za lijekove i potrošni materijal stariji od godine dana zapravo je star 430 do 450 dana, ili prema dobavljačima 500 dana. To je problem na razini države i mi tu ne možemo sami utjecati”, rekao je ravnatelj bolnice Marijo Bekić.
U pulskoj bolnici zasad imaju samo usmenu najavu iz veledrogerija o obustavi isporuke lijekova, koje će trajati dok bolnica ne podmiri dug stariji od godinu dana. Dospjeli dug iznosi 11 milijuna kuna, a ukupni dug stariji od godinu dana je 28,5 milijuna kuna, kaže ravnateljica bolnice Irena Hrstić.
Stanje ocjenjuje zabrinjavajućim jer zasad raspolažu određenim rezervama lijekova, no već idućih dana moglo bi doći do nestašice.
“Problem je spušten na razinu ravnatelja bolnica koji zapravo nemaju ovlasti u određivanju prihoda. O cijeloj problematici izvijestila sam predsjednika Upravnog vijeća i obnašatelja dužnosti istarskog župana, s obzirom da je županija osnivač bolnice”, dodala je.
KBC-i plaćaju unutar 300 dana
No, i ona smatra kako je teško očekivati da će se problem riješiti na lokalnoj razini, stoga od Ministarstva zdravstva očekuje neko kompromisno rješenje.
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Mario Zovak kaže da u ovom trenutku nemaju najavu obustave lijekova. Trenutno veledrogerijama plaćaju unutar 300 dana, a slična je situacija i u drugim KBC-ovima.
“Cijene naših usluga su premale, a lijekova i opreme previsoke, bolnički limiti iz nekih davnih vremena su nepravedni, no i dalje se ne korigiraju”, ističe Zovak dodajući da kašnjenje uplata nije korektno prema dobavljačima, prije svega malim domaćim tvrtkama kojima je i uplata od 100.000 kuna kapitalna investicija.
Plenković pozvao na razum i odgovornost
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak kako je veledrogerijama za podmirenje dijela duga ponuđen iznos koji je bio moguć bez rebalansa proračuna te da će se tražiti način kako sustavno osigurati održivi način plaćanja za lijekove i medicinske proizvode.
“Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, biraju trenutak. Nekada to baš bude prije izbora, onda mi kažemo dođite nakon izbora i slično. Situacija je takva da je ponuda koja je bila na stolu u ovom trenutku bila moguća, bez rebalansa proračuna. To je bila poruka ministara Marića i Beroša. Nakon rebalansa proračuna nalazit ćemo rješenja kako da se sustavno pokuša osigurati jedan održiv način plaćanja tih obaveza koji kontinuirano rastu”, izjavio je Plenković na konferenciji za novinare na kojoj je govorio nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta zbog koronakrize.
“To je pitanje koje imamo cijelo vrijeme, pitanje troškova zdravstvenog sustava, cijena lijekova, količina. Očekujem od ministra i HZZO-a da malo zagrebu i vide može li se tu nešto organizirati na način koji državu manje košta”, rekao je Plenković.
Ocijenio je kako se razgovori s veledrogerijama uvijek vode “uz neke tenzije, ali se uvijek došlo do nekog rješenja, bitno je biti razuman i odgovoran”.
“Vodimo razgovore s njima koji će voditi do toga da ne dođe do problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava. Bit će lijekova, veledrogerije moraju operirati na hrvatskom tržištu i sutra”, kazao je Plenković.
Dodao je kako je zadaća ministra zdravstva da osim borbe protiv covida provede reformu sustava zdravstva koja će ga učiniti i financijski održivim.
Premijer se osvrnuo i na borbu protiv covida-19.
“Ako imamo toliko veći broj oboljelih od 1. listopada u odnosu na danas, onda se mi time bavimo svaki dan. Onda sigurno covid-19 nije nekakav karijes, nije nešto što treba obezvrijediti, podcijeniti, čemu treba lakonski pristupiti. Ako se maske trebaju nositi – onda se nose, a nose se ne samo u Njemačkoj, nose se i u Hrvatskoj, i onda se treba ponašati odgovorno”, proručio je.
