​RIJEKA – Po uzoru na njemački i austrijski model strukovnog dualnog obrazovanja, i Hrvatska će uskoro imati majstorske škole, a prvi korak učinilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja s nacrtom Pravilnika o postupku i načinu osnivanja majstorske škole koji je stavljen na e-savjetovanje. U Ministarstvu gospodarstva objašnjavaju da je cilj osnivanja majstorske škole osiguranje stjecanja potrebnih stručno-teorijskih znanja i praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini, kao i usavršavanja stečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanju znanja iz područja radne pedagogije.

Prema pojašnjenju Ministarstva, ubuduće će majstorske škole omogućavati stjecanje statusa majstora i onim kandidatima koji se nisu obrazovali za određena obrtnička zanimanja, a pod uvjetom da su godinu dana pohađali majstorsku školu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit. U praksi će to značiti da će netko s gimnazijskim obrazovanjem i dvogodišnjim iskustvom rada u obrtu vrlo lako kroz majstorsku školu doći i do majstorskog ispita.

Stjecanje kvalifikacije

– Zakonom o obrtu su propisani i uvjeti za pristup majstorskom ispitu na način da majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana, odnosno osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja, na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

Sukladno Zakonu, dakle, obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi, a nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Dalje dodaju i da odredbe Zakona o obrtu predstavljaju osnovu za osnivanje majstorske škole, odnosno donošenje Pravilnika o postupku i načinu osnivanja majstorske škole čiji je nacrt objavljen u svrhu savjetovanja s javnošću. Nakon donošenja Pravilnika o postupku i načinu osnivanja majstorske škole, uslijedit će donošenje programa obrazovanja koji će se provoditi u majstorskoj školi. Iako obrazovanje u majstorskoj školi nije jedini mogući način za ispunjavanje uvjeta za pristupanje majstorskom ispitu, dosadašnja iskustva pokazuju da bolje rezultate na ispitima postižu oni ispitanici koji su polazili pripremne tečajeve.

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

U Ministarstvu pojašnjavaju i da je polaganje majstorskog ispita propisano Zakonom o obrtu za obavljanje vezanih obrta, kao vrste obrta koja zbog svoje složenosti zahtijeva posebne uvjete stručne spreme. Majstorska zvanja svrstana su na 5. razinu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, a popis vezanih obrta te majstorsko zvanje potrebno za njihovo obavljanje propisani su odredbama Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica. Nacrt Pravilnika predviđa da program majstorske škole izrađuje Hrvatska obrtnička komora, a donosi ministarstvo nadležno za obrt. Isto ministarstvo daje i odobrenje za rad majstorske škole, a Pravilnik propisuje i prostorne uvjete koje takva škola mora zadovoljiti.

Pozitivan pomak

Iako je Ministarstvo gospodarstva nacrt Pravilnika uputilo na e-savjetovanje, u srednjim školama koje provode izobrazbu obrtnika ne znaju o čemu se točno radi jer njih se oko uvođenja takve institucije nije konzultiralo. Međutim, u Obrtničkoj komori Rijeka upoznati su s intencijom osnivanja majstorske škole, a tajnik Željko Dimitrić kaže da je riječ o programu koji je namijenjen onima koji nisu završili majstorski ispit, a žele se osposobiti za neko obrtničko zanimanje.

– Riječ je o preslici vrlo uspješnog njemačkog modela obrazovanja obrtnika, kakav ima i Austrija. Kandidati će se moći kroz majstorsku školu obrazovati i steći određene kompetencije slične rangu majstora. Jedna od mogućnosti bit će stjecanje određenih vještina koje će im omogućiti samostalno vođenje obrta. Program je tek u razvijanju i Pravilnik je prvi korak prema osnivanju takvih škola, pojašnjava Dimitrić.

SNIMIO SERGEJ DRECHSLER

Dodajući kako se radi o apsolutno pozitivnom pomaku u kontekstu deficitarnosti obrtničkih struka u Hrvatskoj, Dimitrić kaže kako postoji mogućnost da će majstorske škole djelovati u sklopu postojećih srednjih škola s obrtničkim programima, a dobivanje takvog statusa svakoj bi školi trebalo predstavljati prestiž.

– Njemačka i Austrija imaju majstorske centre gdje se kandidati kroz teorijski i praktičan rad osposobljavaju i pripremaju za određeno zvanje. Postoji mogućnost i da se praktični dio realizira u radionici, a krajnji je cilj podignuti dignitet znanja i vještina, ističe Dimitrić.

U Ministarstvu pak napominju da je u tijeku proces izrade programskih dokumenata za razdoblje od 2021. do 2027. godine, temeljem kojih će se definirati prioriteti za financiranje iz fondova Europske unije, a sve aktivnosti vezane uz ustroj i rad majstorske škole bit će predviđene u okviru tih dokumenata.