Visoka inflacija je ostavila duboke rane u kupovnoj moći građana / Foto ŽELJKO LUKUNIĆ/PIXSELL
BDP je lani u četvrtom kvartalu pao u odnosu na treći, isto se dogodilo i u trećem kvartalu, a to je potvrda tehničke recesije, kaže glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić
povezane vijesti
ZAGREB – Prosinački podaci o padu industrije i trgovine na malo ukazuju na daljnje snažno usporavanje ekonomskih aktivnosti na kraju prošle godine i sugeriraju da je BDP u četvrtom kvartalu pao u odnosu na treći kvartal. Budući da se isto dogodilo i u trećem kvartalu, odnosno rast BDP-a je usporen u odnosu na drugo tromjesečje, to je potvrda tehničke recesije u Hrvatskoj. Navodi se to u analizi Fokus tjedna koju je sačinio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji u Hrvatskoj ove godine očekuje manji pad BDP-a od oko 0,5 posto.
U svojoj analizi upozorava na to da je negativna revizija kretanja njemačkog BDP-a u četvrtom kvartalu, odnosno činjenica da je to gospodarstvo imalo pad od 0,2 posto, obnovila osnovni scenarij recesije u 2023. godini, što je dominantno posljedica slabije osobne potrošnje.
– S obzirom na očekivani kvartalni pad BDP-a u prvom kvartalu ove godine od oko 0,5 posto, mogli bismo ustvrditi da je Njemačka na pragu ulaska u recesiju. Hrvatski glavni vanjskotrgovinski partneri poput Njemačke, Italije i Austrije vjerojatno s prvim kvartalom 2023. ulaze u recesiju, upozorava Stojić.
Trošak financiranja
Kvartalni rast od simboličnih 0,1 posto, smatra Stojić, dogodio se zahvaljujući rastu od 3,5 posto u Irskoj i stabilnom rastu u Španjolskoj i Francuskoj. Iako je nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući značajnom slabljenju rizika racionalizacije korištenja energenata, Stojić smatra da bi se taj optimizam mogao pokazati preuranjenim.
– Visoka inflacija je ostavila duboke rane u kupovnoj moći stanovništva, a pogoršanje uvjeta financiranja se nastavlja. Od prošlog ljeta ESB je podigao ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba pridodati još 100 baznih bodova do ljeta ove godine. Ključni razlozi za relativno slab oporavak uključuju kontinuiranu neizvjesnost na strani ponude, dugotrajno visoke cijene energenata, značajno monetarno stezanje te nedostatnu fiskalnu ekspanziju. Snažan rast troška financiranja s određenom odgodom usporava ekonomsku aktivnost, a ni snažno jačanje eura ne ide u prilog konkurentnosti, upozorava Stojić. Kaže da je za osjetnije poboljšanje izgleda potrebno dalekosežnije rješavanje energetske krize, izostanak recesije u SAD-u, jači oporavak Kine te bolji policy miks u EU-u, odnosno manje monetarnog stezanja uz jače te bolje ciljanu fiskalnu ekspanziju.
Narodne obveznice mogu se činiti kao oprezan potez
Analitičar Hrvoje Stojić se u svojim analizama osvrće i na najavu izdavanja narodne obveznice, pa kaže da članstvo u europodručju omogućuje Hrvatskoj od jedan i pol do dva postotna poena niže troškove financiranja, pa se u takvom okruženju širenje domaće baze investitora u hrvatske obveznice uključivanjem sektora stanovništva kroz takozvanu narodnu obveznicu može činiti kao oprezan potez. No, kaže da nije jasno zašto Hrvatska ne koristi povoljne dužničke instrumente financiranja u sklopu EU sredstava nove generacije umjesto zaduživanja na tržištu. – Blago rečeno, sporna intencija ove operacije je u poticanju rasta kamata na depozite u bankama, što bi kroz poskupljenje izvora financiranja imalo domino-efekt na kamatne stope na nova zaduženja građana i kompanija. Moglo bi se zaključiti i da vjerovnike stavlja u povoljniji položaj u odnosu na zajmoprimce. Napokon, možemo postaviti i pitanje zašto Ministarstvo financija ne koristi preliminarni suficit u proračunu od oko jedan posto BDP-a (oko 750 milijuna eura) da smanji vanjski dug te umjesto toga uvodi novi dodatni porez na dobit te kreće u novo zaduženje gdje »časti« stanovništvo kamatom iznad tržišne, ističe Stojić. |
Za ovu godinu u Hrvatskoj očekuje pad proizvodnje od jedan posto uslijed slabljenja inozemne potražnje, visoke inflacije te nedovršene normalizacije nabavnih lanaca. Upozorava na to da visoka inflacija negativno utječe na osobnu potrošnju, a postojane turističke aktivnosti, rastući socijalni transferi, stabilno tržište rada i rast plaća djeluju kao amortizeri.
Osobna potrošnja će u Hrvatskoj, prema tim predviđanjima, stagnirati, a nakon skoro potpunog oporavka od pandemije, daljnji rast turizma je ograničen padom investicija u kapacitete u odnosu na predpandemijske godine te suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju.
Siječanjska inflacija
U Fokusu tjedna se navodi i to da su podaci za siječanjsku inflaciju pokazali da je bio pogrešan narativ o poskupljenjima po uvođenju eura. Stojić uz napomenu da i dalje postoji viska neizvjesnost zbog cijene energenata, revidira procjenu inflacije za ovu godinu sa 7,5 na 6,5 posto.
Tvrdnju da uvođenje eura nije imalo značajan utjecaj na ukupan porast cijena, iznio je jučer i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
– Podaci DZS-a su pokazali da je inflacija u siječnju usporila u odnosu na prosinac, a mi smo u HNB-u već prije imali neke podatke koji su upućivali na to, rekao je Vujčić nakon konferencije »Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju«, u organizaciji Europske investicijske banke (EIB) i HNB-a.
Vujčić kaže da su nekidan objavljene privremene procjene Državnog zavoda za statistiku na tragu HNB-ovih očekivanja koja se tiču usporavanja inflacije u području energenata, hrane te djelomično industrijskih proizvoda, a povećanja u području usluga.
– Inflacija je nešto povećala cijene prvenstveno u području usluga, no bez značajnog utjecaja na ukupan porast cijena, zaključio je guverner.
