Gotovo sve članice EU glavninu poreza prikupe iz plaća zaposlenih, a Hrvatska iz PDV-a i potrošnje
Porezno opterećenje u Hrvatskoj sustavno se smanjuje već desetak godina. Eurostat kaže da su članice EU godine 2012. povećale porezno opterećenje u BDP-u na 39,4 posto, u odnosu na 38,8 posto iz 2011. godine.
Porezni je teret istodobno povećan i u Hrvatskoj, sa 35,3 na 35,7 posto u 2012. godini. Međutim, u usporedbi s 2002. godinom, prosječni teret u 28 zemalja EU ostao je potpuno isti, a u Hrvatskoj se stanjio s 37,9 na 35,7 posto.
U poreznom opterećenju danas prednjači Danska, gdje ono čini 48,1 posto BDP-a. Slijede je Belgija (45,4) i Francuska (45), Švedska, Finska i Italija (oko 44 posto) te Austrija (43,1 posto).
Prosjek EU 39,4 Danska 48,1 Francuska 45.0 Italija 44,0 Austrija 43,1 Mađarska 39,2 Njemačka 39,1 Slovenija 37,6 HRVATSKA 35,7 Poljska 32,5 Estonija 32,4 Rumunjska 28,3 Bugarska 27,9
Ipak, Hrvatska ima veći teret u usporedbi sa sličnim zemljama iz srednje Europe. Litva, Latvija i Bugarska imaju opterećenje između 27 i 28 posto, Rumunjska i Slovačka po 28,3 posto, a Poljska 32,5 posto. Veći teret od Hrvatske imaju samo Slovenija (37,6) i Mađarska (39,2).
Hrvatska, međutim, bitno se razlikuje od drugih zemalja po tome tko joj puni proračun. U gotovo svim zemljama, rad je glavni izvor prihoda: putem poreza i doprinosa na plaće članice EU prosječno namiču 51 posto državnog proračuna. U Hrvatskoj porezi na rad čine 40,7 posto proračunskih poreznih prihoda.
Manje od naše zemlje prikupe tim putem samo Bugarska, Cipar, Velika Britanija i Malta. Također naša zemlja od kapitala prikupi samo 10,3 posto poreznih prihoda, po čemu je pri dnu ljestvice, jer je to upola manje od europskog prosjeka (20,8 posto).
Glavninu proračunskih prihoda Hrvatska ubire putem PDV-a, pa se po udjelu poreza na potrošnju od 49,1 posto u prihodima proračuna nalazi na drugom mjestu u EU, odmah iza Bugarske (53,3 posto).
Prosjek u EU iznosi 28,5 posto, što zorno pokazuje da Hrvatska, za razliku od većine zemljama, teret financiranja javnog sektora prebacuje s leđa poslodavaca (rada i kapitala) na sve građane, putem povećavanja PDV-a. Analitičari Europske komisije upozoravaju da prevaljivanje poreznog tereta na potrošače potiče rast socijalnih nejednakosti u zemlji.