Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu "Oluje".
povezane vijesti
Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 26. obljetnicu oslobodilačke operacije “Oluje” u kojoj su 1995. oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, te omogućene oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Središnja svečanost održat će se u Kninu, a program je koncipiran u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s obzirom na specifične okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa zbog čega je broj uzvanika ograničen i određena je fizička distanca.
Dio svečanosti odvijat će se na stadionu NK Dinara uz najviše tisuću uzvanika i građana.
U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu “Oluje”.
Zvonjava crkvenih zvona i ove će godine u jutarnjim satima simbolično obilježiti ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije “Oluja”.
Nakon toga slijedi podizanje zastave Republike Hrvatske uz intonaciju državne himne, čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih pripadnika VRO “Oluja” , a predviđeno je i ispaljivanje počasnih plutona te prelet aviona MiG-21.
Nakon prigodnih govora, održat će se program akrobatske grupe ‘Krila Oluje’ oko 11 sati. U 11,45 sati misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvoditi će vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. Navečer će se na Kninskoj tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snaga i vatromet.
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.
Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.