Zbog sve češćih mentalnih poremećaja u populaciji, a osobito kod djece i mladih, u iduće tri godine o prepoznavanju mentalnih teškoća i pravilnoj reakciji na njih trebalo bi se educirati osam tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika, što će peterostruko uvećati postojeću brojku od dvije tisuće prosvjetara koji su do danas u Hrvatskoj prošli takvu edukaciju.

Sličnu obuku prvi put će proći i stotinu liječnika obiteljske medicine te 500 različitih profesionalaca koji se u svom radu susreću s osobama s psihičkim teškoćama.

Smanjiti pritisak

Kako bi se smanjio pritisak na zdravstvene ustanove, a stručna pomoć čim više približila onima kojima je potrebna, na lokalnoj će se razini u iduće tri godine uspostaviti 20 mobilnih timova za kronično, intenzivno liječenje i krizne situacije, a u njima će biti i »mentori oporavka«, odnosno osobe koje su i same prošle iskustvo mentalnog poremećaja.

Uz to, pri domovima zdravlja osnovat će se ukupno 21 dispanzer za mentalno zdravlje, dodatnih 20-tak anonimnih savjetovališta za mentalno zdravlje u zajednici, a psihijatrijski timovi u zavodima za javno zdravstvo pojačat će se s dodatnih 55 psihijatara.

Ovi su značajni koraci na osiguranju podrške u zajednici, izvan bolničkog sustava, predviđeni nacrtom Akcijskog plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027., koji je Ministarstvo zdravstva ovih dana uputilo u javno savjetovanje.

Svakog se mjeseca stručnjacima zavoda za javno zdravstvo diljem Hrvatske zbog mentalnih teškoća jave na tisuće građana, kojima se mjesečno pruži više od 20 tisuća individualnih tretmana.

U posljednjih šest godina broj uputnica psihijatru ili kliničkom psihologu u dobi do 18 godina porastao je za čak 40 posto, sa 9.701 u 2018. godini na 13.608 u 2023. godini.

U istom je razdoblju broj psihijatarskih pregleda djece i mladih porastao sa 6,8 na gotovo 10 tisuća. Sve to ozbiljno opterećuje sustav, a uz to stvara liste čekanja koje građane demotiviraju u traženju pomoći.

Osiguravanje podrške u zajednici, na čiji su izostanak višestruko upozoravali stručnjaci, u idućim bi godinama trebao smanjiti pritisak na bolnički sustav, reducirati stopu i trajanje hospitalizacija, smanjiti stopu suicida.

Nevladin sektor

Veća se uloga daje i nevladinom sektoru pa se tako Akcijskim planom planira povećanje udjela usluga za zaštitu mentalnog zdravlja koje pružaju nevladine organizacije s postojećih manje od jedan posto na oko pet posto svih takvih usluga.

Do 2027. godine, iz državnog će se budžeta i sredstava EU-a u realizaciju ovih mjera uložiti oko 116 milijuna eura.

Mentalni poremećaji posljednjih godina sudjeluju s oko šest posto u ukupnom bolničkom pobolu u Hrvatskoj, a hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja zbog dugotrajnosti zauzimaju gotovo petinu dana bolničkog liječenja.

U 2022. godini zabilježenesu ukupno 30.522 hospitalizacije zbog mentalnih poremećaja, 858.654 dana bolničkog liječenja i 646.688 psihijatrijskih pregleda.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti registrirano je ukupno 824.486 osoba s dijagnozama iz skupine mentalnih poremećaja, a 50 posto u radno aktivnoj dobi od 20 do 64 godine.

Najčešće su to neurotički poremećaji, oni vezani uz stres te somatske manifestacije psihičkih tegoba.

U Registru osoba s invaliditetom registrirano je 160.165 osoba čiji su uzroci invaliditeta iz skupine mentalnih poremećaja te 4.730 osoba s dijagnozama iz spektra autizma, što predstavlja 30 posto svih uzroka invaliditeta.

Stopa samoubojstava, kojoj također kumuju psihički poremećaji, već je godinama u padu, ali suicid u Hrvatskoj i dalje svake godine počini oko 500 osoba.

Ključni dokument

Trenutno se zaštita mentalnog zdravlja u Hrvatskoj uglavnom provodi u bolnicama, dok su izvanbolničke usluge u zajednici nedostatne.

Ograničene usluge smatraju se posthospitalnom skrbi, a zapravo ne moraju biti funkcionalno povezani s bolničkim liječenjem.

Kvalitetna skrb u zajednici put je prema ranom prepoznavanju rizika ili pojave mentalnog poremećaja, koji se upravo zahvaljujući tome može lakše izliječiti ili čak i izbjeći.

– Ovo je ključni dokument za provedbu ciljeva Strateškog okvira za razvoj mentalnog zdravlja do 2030. godine.

Ako se realizira sve što je tu navedeno, pridonijet će bržem prepoznavanju rizika za mentalne poremećaje, prepoznavanju poremećaja, adekvatnijem liječenju na primarnoj razini zdravstvene zaštite te će svakako smanjiti ne samo hospitalizacije i boravak u bolnici, nego i rehospitalizacije, invalidnost, poboljšati kvalitetu života osoba s mentalnim poremećajem, ističe Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja pri HZJZ-u.

Uz to, dodaje, osobe koje imaju teže mentalne poremećaje moći će dobiti intervenciju u svom domu, pa i socijalnu intervenciju koja je neophodna da bi došlo do postupnog oporavka i ponovnog uključivanja u zajednicu.

– Hoće li se sve realizirati, ne znam, optimistična sam s obzirom na to da pravnih prepreka više nema.

Hoće li netko u instituciji koju vodi htjeti zaposliti »peer-workera«, hoće li osnovati mobilni tim, ovisit će o ravnateljima i lokalnoj zajednici. Ali otvara se prostor za multidisciplinarni pristup liječenju bez kojeg nema napretka ni u tretmanu, ni u unapređenju zdravlja, zaključuje Štimac Grbić.

Financiranje “mentora oporavka”

»Mentori oporavka« ili na engleskom »peer workeri« imali su mentalni poremećaj i uspješno se oporavili.

Djeluju u većini zemalja EU-a u okviru mobilnih timova i centara za mentalno zdravlje, a navodi se da mogu pokazati veće razumijevanje i empatiju prema osobi s mentalnim teškoćama i pružiti nadu u oporavak, s obzirom na svoje iskustvo.

Još uvijek se ne zna tko će ih i kako financirati.

– Budući da su i njihove intervencije dio plana i programa mjera zdravstvene zaštite, nadam se da će HZZO dio tih usluga financirati. A i lokalna zajednica uvijek se može priključiti, ističe Danijela Štimac Grbić.