Plenković je na završnoj tiskovnoj konferenciji s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom i predsjednikom Litve Gitanasom Nauseom kazao da je za Hrvatsku važno da nastavi na tragu “odličnih” inicijativa Poljske.


“Želimo staviti naglasak na nekoliko područja: nastavak izgradnje infrastrukture koja će još bolje povezati države u okviru Inicijative, da obnavljamo i nadograđujemo postojeću, da stvorimo preduvjete za veću konkurentnost naših gospodarstava, za bolje privlačenje stranih ulaganja”, rekao je Plenković.




Dodao je da o interesu poslovnog svijeta za Inicijativu svjedoči velik broj nazočnih osoba iz gospodarstva na poslovnom forumu održanom u sklopu Inicijative, “u različitim sferama ekonomije, od energetike, pa do prometa, digitalizacije i ulaganja financijskih institucija”.


“Sve to govori koliki je potencijal ove regije, koja praktički obuhvaća skoro 50 posto država članica Europske unije … i koja ima tu posebnu važnu dimenziju, a to je snažna prisutnost Sjedinjenih Američkih Država u ovom dijelu Europe, osobito u kontekstu energetske suradnje”, rekao je premijer, dodajući da “na taj način osiguravamo i diversifikaciju opskrbe energentima”.


Naglasio je da Hrvatska želi osnažiti financijske instrumente Inicijative i dodatno revitalizirati parlamentarnu suradnju kako bi je približili “svim političkim strankama, zakonodavcima pa i medijima i javnosti” te je učinili “još vitalnijom i dinamičnijom”.


Posebno je naglasio i snažnu potporu Ukrajini, usporedivši njenu situaciju sa situacijom u kojoj se Hrvatska našla 1990-ih, pojasnivši da se “najprije govori o nužnosti denacifikacije, pa o ugroženosti manjine, pa nakon toga dolazi i do samoproglašenja nekih pobunjeničkih područja … da bi nakon toga dolazili osloboditelji u formi agresije”.


Poručio je da su “sve to već viđeni modeli” te da je zato iz principijelnog razloga važno podržati Ukrajinu.


“I ukrajinski narod koji stoji vrlo hrabro već skoro tri i po godine ne samo za svoju slobodu nego i za vrijednosti koje svi dijelimo: međunarodno pravo, međunarodni poredak i za sigurnost Europe i svih država okupljenih u okviru ove Inicijative, ali i ostalih”, dodao je.


“Zato se nadamo miru, ali miru koji će uzeti u obzir međunarodno pravo, a ne koji će sankcionirati u pozitivnom smislu agresiju i nagraditi je teritorijem druge zemlje”.


Plenković je izrazio želju da Inicijativa nastavi biti dio mozaika širih regionalnih inicijativa u Europi te da njihovi projekti potaknu zemlje članice na stratešku autonomiju i bolju međusobnu solidarnost u krizama.


REUTERS/Kacper Pempel


Nove članice Inicijative


Nekoliko novih zemalja priključilo se Inicijativi triju mora (3SI) na samitu u utorak u Varšavi na kojem su lideri poslali poruku o važnosti te platforme u današnjem geopolitičkom trenutku koji zemlje u trokutu Baltik-Jadran-Crno more usmjerava u jačanje obrambenih sposobnosti.


“Danas smo imali vrlo važan trenutak jer smo imali najveće proširenje naše inicijative”, rekao je predsjednik Poljske Andrzej Duda na završnoj konferenciji za novinare.


Na samitu u Varšavi u statusu pridruženih zemalja primljene su Crna Gora i Albanija, uz od ranije uključene Ukrajinu i Moldaviju, a kao novi strateški partneri uz SAD, Njemačku, Europsku komisiju i Japan priključile su se Turska i Španjolska, pojasnio je.


Inicijativa triju mora je hrvatsko-poljski projekt regionalne suradnje između Baltika, Jadrana i Crnog mora pokrenut uz snažnu potporu SAD-a 2015., a članice su joj uz te dvije države još Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka.


Iako je inicijativa otvorena za članstvo samo državama članicama Europske unije zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva, ona je otvorena za partnerstvo i drugim državama.


Duda je ponovno zahvalio bivšoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović koja zajedno s njim stoji iza inicijative i zaželio puno uspjeha čelnicima zemalja inicijative budući da njemu završava drugi predsjednički mandat.