Kako se kriza produžuje i kako im se kućni proračuni stanjuju, građani se sve više uzdaju u dobitke od igara na sreću pa su u proteklih pet godina odlučili u oklade uložiti 20 posto više novca nego prije krize
ZAGREB Klađenje i kockanje spadaju u najuspješnije poslove u Hrvatskoj, jer su tijekom krize doživjeli procvat. Ukupno 78 poduzetnika koji se bave tim djelatnostima lani su svoju neto dobit povećali čak sedam puta u odnosu na 2012. godinu, na ukupno 344 milijuna kuna, objavila je Fina.
Više od dvije trećine tog vrhnja pokupila je tvrtka Super Sport, čiji je osnivač i vlasnik Danko Ćorić lani zaradio čistih 233 milijuna kuna. Da klađenje može biti unosna djelatnost potvrđuje i podatak da je Ćorićev Super Sport lani imao veći profit od Končara ili Konzuma, tih dviju perjanica hrvatske industrije i trgovine, koji su tijekom 2012. imali neto dobit od 162 (Končar), odnosno 170 milijuna kuna (Konzum).
Od 2009., kad se počela osjećati kriza, Ćorićeva tvrtka ubrala je od igara na sreću više od 700 milijuna kuna neto profita, prema javno dostupnim podacima. Procvat Super Sporta i drugih kladionica, naravno, ne bi bio moguć da hrvatski građani u proteklih pet godina nisu odlučili u oklade uložiti 20 posto više novca nego prije krize.
Prema informacijama Ministarstva financija, godine 2008. uplate građana u kladionice iznosile su 4,65 milijarda kuna. Godine 2011. povećale su se na 4,7 milijarda, tijekom 2012. na 5,45, a prošle godine na ukupno 5,66 milijarda kuna.
Očito je da se građani – kako se kriza produžuje i kako im se kućni proračuni stanjuju – sve više uzdaju u mogućnost dobitka od igara na sreću.
Životni standard ne mogu poboljšati zaradom od rada, jer je mogućnosti za zaposlenje sve manje. Svaki stanovnik Hrvatske troši više od 1.300 kuna godišnje samo na klađenje, a prosječna hrvatska obitelj – koja statistički broji 2,8 članova – čak 3.700 kuna. Ovdje nisu uračunane ostale igre na sreću.
Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…