Hrvatska nema zasebnu medijsku strategiju, a u medijskom sektoru vladaju stihijski procesi te paralelno uplitanje politike i kupovina državnog utjecaja u medijima, istaknuto je na ovotjednom skupu Međunarodnog instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Skup je bio održan prije najave Hrvatskog novinarskog društva (HND) da će predstaviti nalaz Media Freedom Rapid Responsa o stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj te objaviti s kojim institucijama države HND obustavlja suradnju, ali i vladina usvajanja plana konsolidacije HRT-a i najave donošenja novih medijskih zakona.

Voditelj hrvatskog tima na projektu Media Pluralism Monitor i djelatnik IMRO-a Paško Bilić u razgovoru za Hinu istaknuo je da je donošenje medijskih zakona u posljednjih tridesetak godina uvijek ovisilo o širim procesima poput privatizacije i liberalizacije tržišta ili ulasku u EU.

Pritom ocjenjuje da se medijski sektor nije profilirao kao nešto o čemu se participativno raspravlja i dugoročno planira. “Sama činjenica da nismo nikada imali, niti trenutno imamo, zasebnu medijsku strategiju odvojenu od širih nacionalnih razvojnih strategija potvrđuje da se radi o stihijskim procesima”, ističe Bilić.

Dodaje i kako se u takvom načinu upravljanja gomilaju lokalni problemi koje europsko zakonodavstvo ne može razriješiti jer je za to potreban nacionalni angažman i sudjelovanje svih dionika u medijskom sektoru. Ističe da je u osnovi riječ o neuređenom odnosu između države, tržišta i društva.

Proces liberalizacije tržišta došao je do, ocjenjuje Bilić, maksimuma održivosti zbog više prepletenih razloga: opadanja cirkulacije prodaje tiska i oglašavanja u tisku, propadanja sustava distribucije tiska, otkaza na komercijalnim televizijama i dominacije velikih online platformi u intenetskom oglašavanju.

“Paralelno s tim događa se direktno uplitanje politike, odnosno državnih institucija u upravljanje HRT-om, zloporaba državnog oglašavanja kao kupovanja direktnog utjecaja u medijima i tako dalje. Društvo možda nije u potpunosti svjesno strukturnih i zakonskih odredbi ali naslućuje da u medijskom sektoru postoje brojni problemi”, ističe Bilić.

EU traži snažnije definiranje nacionalnog medijskog zakonodavstva

Pritom upozorava na izrazito kašnjenje Hrvatske u donošenju bitnih medijskih zakona – Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, a naročito Zakona o HRT-u što će se vrlo brzo, kko ističe, pokazati i pred europskim nadležnim institucijama.

Naime, Europski akt o slobodi medija (EMFA) stupio je na snagu lani u svibnju, a najvećim će se dijelom primjenjivati u svim državama članicama od 8. kolovoza. Taj “krovni” europski medijski akt definira minimalne standarde za zaštitu slobode izražavanja – uredničku nezavisnost medija, nezavisnost medijskog regulatora i javnog medijskog servisa, praćenje medijske koncentracije i utjecaja na pluralizam i utjecaj velikih online platformi.

U zakonu se, što je iznimno važno, pozivaju države članice na snažnije definiranje nacionalnog medijskog zakonodavstva. “Ne radi se pritom o tehničkom usklađivanju već o reformskom potencijalu. U Hrvatskoj bi to podrazumijevalo opsežno dorađivanje jezgre medijskog zakonodavstva koje je u bitnim odredbama ispod minimalnih standarda koje definira EMFA”, ističe Bilić.

No, dodaje da je za ovu godinu, Ministarstvo kulture i medija najavilo samo izmjene Zakona o medijima koje se predviđaju u zadnjem kvartalu, odnosno nakon početka primjene EMFA-e te je stoga izgledno da će biti iznimno teško provesti sve potrebne pripremne procedure i procjene učinaka.

Komentirao je i najaktualniji problem – hoće li novi Zakon o HRT-u biti usvojen do primjene EMFA-e, zašto se kasni i tko je za to odgovoran?

Bilić: HRT prolazi kroz ozbiljnu krizu upravljanja

“Iako je očigledno da HRT prolazi kroz ozbiljnu krizu upravljanja za ovu godinu nisu najavljene izmjene Zakona. EMFA u članku 5. široko predviđa da se postupcima za imenovanje uprava osigurava neovisnost. Na državama je članicama da procijene da li su važeći zakon i praksa provođenja usklađeni s tim normativnim postavkama”, kazao je Bilić.

No, istaknuo je i da da međunarodne organizacije, medijski stručnjaci i civilno društvo godinama upozoravaju na politiziranost procesa imenovanja običnom većinom u Saboru. Dodaje da i isti članak EMFA-e ističe da se postupci financiranja javnih servisa moraju temeljiti na unaprijed utvrđenim, transparentnim i objektivnim kriterijima ocjenjujući da je u Hrvatskoj to dobro uređeno jer je u postojećem Zakonu o HRT-u definirana visina pristojbe što omogućuje dugoročno financijsko planiranje i nezavisnost.

“Visina pristojbe nije se mijenjala više od 10 godina, ali otvara značajnu mogućnost da se korigira s obzirom na šire ekonomske pokazatelje. Stoga nema opravdanja da se Aneksom Ugovora između HRT-a i Vlade iz 2023. uvodi praksa financiranja direktno iz državnog budžeta. Time je ozbiljno narušena dugoročna neovisnost i otvoren prostor dodatnom obliku kontrole djelovanja javnog servisa” upozorava Bilić.

U IMRO-u upozoravaju da je, osim HRT-a, i politička nezavisnost ključnih institucija hrvatske medijske infrastrukture, medijskog regulatora, ozbiljno narušena.

“Slično kao i za HRT, međunarodne institucije, akademska zajednica i civilno društvo pozivaju na poboljšanje procesa imenovanja članova Vijeća za elektroničke medije (VEM) koje se provodi na prijedlog Vlade RH i imenuje većinom u Saboru. VEM se istovremeno nalazi u situaciji da provodi zakonski okvir koji nije dobro definiran. Usprkos tome, očekivala bi se proaktivnija uloga u zaštiti medijskog pluralizma i slobode izražavanja”, zaključuje Bilić. Dodaje i da će EMFA, ali i blisko vezani Akt o digitalnim uslugama, značajno proširiti ovlasti VEM-a.

Nužnost objave registra pravih vlasnika medija

S druge strane, za istaknuti i da je na skupu IMRO-a glavna tajnica HND-a Melisa Skender istaknula tajno vlasništvo nad medijima kao izraziti problem hrvatske medijske scene te je navela potrebu za objavom registra pravih vlasnika, podataka o financiranja mediju iz proračuna i oglašavanja državnih tvrtki, kao i uređenje statuta medija i osiguranju nezavisnosti u radu izbor članova medijskog regulatora.

Skender je i prozvala Ministarstvo kulture i medija za inertnost, oko implementacije EMFA-e i medijskog zakonodavstva. “Čini nam se da se naše resorno ministarstvo uopće ne želi baviti medijima i da ne postoji neka ozbiljna posvećenost tom sektoru”, kazala je.

S druge strane, Nives Zvonarić iz Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Ministarstva kulture i medija kazala je da je nije točno da se “ništa ne radi”, naglasivši da se trenutačno rješava problem s distribucijom tiska, ali i s zaprimljenim upitnikom Europske komisije koji, kako je istaknula, “pomaže da vidimo u kojim dijelovima trebamo mijenjati naše zakonodavstvo, a u kojim dijelovima smo usklađeni”.

Kao novost, najavila je i da je cilj Ministarstva spojiti Zakon o medijima i elektroničkim medijima u jedan zakon, no o rokovima i izradu novog Zakona o HRT-a nije pružila dodatna objašnjenja.

Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever izrazila je veliku zabrinutost novinarskih organizacije implementacijom EMFA-e, a naročito u novi Zakon o HRT-u istaknuvši kako ne vidi “ozbiljan” rad nadležnih institucija, prvenstveno Ministarstva kulture i medija.

“Deadline je vrlo, vrlo blizu. EMFA podrazumijeva kazne i neće se implementirati automatski”, zaključila je Sever.

Miroslav Edvin Habek