Hrvatska konačno uspostavlja kvalitetniju pomorsku medicinsku skrb, gradi se šest brodica za hitnu službu

Država će riješiti dugogodišnji spor s liječnicima i uspostaviti hitnu službu na moru / Foto M. GRACIN

Države će financirati gradnju šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe, a liječnicima isplatiti razlike za uvećanje plaća prekovremenih sati

povezane vijesti

Stradali dok su pomagali drugima: U Libanonu poginulo 28 zdravstvenih radnika
Toliko intervencija hitne u PGŽ-u se ne pamti. Šefica Zavoda prisjetila se posebno teške akcije na Rabu
Hitnjaci sve češće mete fizičkih napada, a država im to čak ne priznaje ni kao ozljedu na radu

ZAGREB – Država će zdravstvenim radnicima isplatiti 775 milijuna kuna razlike za uvećanje plaća prekovremenih sati, kako bi okončala postojeće sudske sporove i izbjegla nove. Odlučila je tako na jučerašnjoj sjednici Vlade, a iz same odluke vidi se da je u proračunu ministarstva zdravstva u ovoj i sljedeće dvije godine osigurano 200 milijuna kuna, dok će preostalih 575 milijuna ići direktno iz proračuna do kraja sljedeće godine. Tako bi se trebao riješiti dugogodišnji spor između države i zdravstvenih radnika, uglavnom liječnika, koji su na osnovu kolektivnog ugovora iz 2013. godine tražili da im se na svaki prekovremeni sat zbrajaju i dodaci na uvjete rada, dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te dodatak za akademski stupanj, a prijepor je razriješen krajem 2019. godine odlukom Vrhovnog suda koji im je dao za pravo. Kako bi isplatila potraživanja zdravstvenih radnika po pravomoćnim presudama, ali i zaustavila podizanje novih tužbi, Vlada se odlučila na još jednu novčanu injekciju zdravstvenom sustavu.

Pomoć iz EU-a

Vlada je dala suglasnost Ministarstvu zdravstva da na teret državnog proračuna preuzme obvezu financiranja Ugovora o javnoj nabavi za gradnju šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe, u ukupnom iznosu od 72, 6 milijuna kuna od čega će više od 38 milijuna kuna dolazi iz EU fondova.
Na natječaju za gradnju brodica pobijedila je zajednička ponuda Tehnomont Brodogradilišta Pula brodogradilišta ISKRA iz Šibenika, dok je inženjersko rješenje napravila riječka tvrtka Metal Shark. Cijeli posao će državu u ovoj i sljedećoj godini koštati 76,44 milijuna kuna, uz PDV, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) osigurano 38,25 milijuna kuna.
Nabava tih šest brodica tako je zapravo jedan od EU projekta, a cilj je uspostava hitne pomorske medicinske službe radi osiguranja kvalitetne i dostupne hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima hrvatskih otoka, a koja će, navodi Vlada u svojoj odluci, biti dostupna i u slučajevima pomorskih nesreća i katastrofa. Vezovi će se za te brodice ugovoriti u lukama u Malom Lošinju, Rabu, Zadru, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku.
Donesena je i Odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u ukupnom iznosu do 400 tisuća kuna.

Plenković: Vanđelić se bavi politikom umjesto svojim poslom

Premijer Andrej Plenković optužio je jučer ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića da se bavi politikom umjesto onim za što je postavljen na tu funkciju.
Odgovarajući na novinarska pitanja o tome da se stalno javljaju problemi i na vidjelo izlaze različiti stavovi dvojice najvažnijih ljudi za obnovu Vanđelića i ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darka Horvata, Plenković je kazao da je »Vlada političko tijelo i da ministar Horvat ima politički mandat, dok »svi ostali nemaju politički mandat nego su tu da obave stručan posao«.
– Svatko se treba držati onoga za što je nadležan, a ne se baviti politikom, dodao je Plenković, na novinarsko pitanje tvrdi li on to zapravo da se Vanđelić bavi politikom odgovorio je da je to »jasno kao dan«, da bi se umjesto toga trebao baviti onime za što je postavljen.
Pitali su novinari premijera i je li zadovoljan Horvatovim radom, a on je odgovorio da su ministar i službe ministarstva dobili jasan zadatak da pripreme izmjene zakona da stvar krene naprijed. Na dodatni upit što će biti s Horvatom ako se to ne dogodi, odgovorio je da obnova mora krenuti neovisno o osobama.
– To nije pitanje osoba, nego odgovornosti da pomognemo ljudima u konstrukcijskoj obnovi i da nam se zgrade koje postoje u Zagrebu i Banovini i drugdje osiguraju i budu protupotresno sigurnije nego što su bile, naglasio je Plenković.

Jednokratni zajam

Koliku će pozajmicu dobiti pojedina jedinica lokalne samouprave, odlučivat će Vladino povjerenstvo, sastavljeno od ministra, a lokalne i regionalne vlasti taj novac će vraćati u roku do tri godine, počevši od 2024. godine. Premijer Andrej Plenković kazao je da je odluka donesena nakon razgovora s predstavnicima lokalnih vlasti i da njome Vlada šalje važan signal prema JLS-ima stradalima u potresima i da nastoji pomoći i novim vlastima u tim jedinicama, bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadali.
Vlada je ovlastila državnog tajnika središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernarda Gršića da potpiše Memoranduma o suglasnosti između Vlade i društva Amazon Web Services. Gršić je objasnio da je AWS izrazio želju za suradnjom s Vladom na području digitalne transformacije, pa i ta sklapanja Memoranduma kakav je već potpisan s drugim članicama Europske unije.
– AWS je sveobuhvatna i široko prihvaćena platforma u oblaku koja nudi više od 200 potpuno opremljenih usluga iz podatkovnih centara u cijelom svijetu. Cilj Memoranduma je promicanje suradnje između AWS-a i Vlade u područjima inovacija i gospodarskog razvoja kroz inicijative za podršku za rad u servisima u oblaku, obrazovanje o digitalnim vještinama budućih generacija, poticanje poslovanja u oblaku, te potporu Vladi u modernizaciji informacijskih tehnologija.