Svjetsko udruženje za poslovna putovanja (Global Business Travel Association – GBTA), u suradnji s međunarodnom tvrtkom CWT, specijaliziranom za poslovna putovanja i događanja, u svojoj je novoj analizi ustvrdilo kako se svjetska industrija poslovnih putovanja oporavlja brže od očekivanja te se prema novim prognozama najavljuje da će ovaj segment turizma već tijekom 2024. premašiti razinu potrošnje prije pandemije od 1,4 milijarde američkih dolara. Naime, lani su prognoze bile puno umjerenije te se povratak na prijepandemijske brojke očekivao tek 2026. Na svjetskoj razini očekuje se da bi do 2027. prihodi od kongresnog turizma mogli narasti na 1,8 milijardi američkih dolara. Prema podacima BRTA-e, tijekom 2022. potrošnja na poslovna putovanja na svjetskoj razini porasla je za 47 posto u odnosu na godinu ranije, a snažan rast od oko 32 posto nastavlja se i ove godine. Ovaj snažan porast potaknut je povećanom potražnjom nakon pandemije COVID-19, povoljnijim globalnim gospodarskim uvjetima u 2022. i 2023. te rizicima recesije čija se realizacija tek očekuje.

Ovo svjetsko izvješće, inače, obuhvaća prognozu potrošnje i rasta poslovnih putovanja u 72 zemlje i 44 industrije. Prema ovom izvješću, i u narednoj godini se očekuje da će rasti cijene aviokarata, što utječe na troškove u kongresnoj industriji, međutim, još više bi trebale rasti cijene soba. U prosjeku se govori da će potrošnja u kongresnoj industriji dogodine rasti još oko 2 do 3 posto, s tim da GBTA izvještaj predviđa povećanje globalne prosječne dnevne stope od 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno na prosječno 174 dolara, a cijena za grupne hotelske rezervacije mogla bi porasti na 321 američki dolar u 2024.

Snažan oporavak

Što se tiče kongresnog turizma u Hrvatskoj, i tu se vidi snažan oporavak. Zanimljivi su, naime, podaci prvog kruga istraživanja Portrait of European Meeting & Convention Travel kongresne burze IMEX i agencije MMGY koje se provodilo tijekom svibnja i lipnja, a prema kojem je Hrvatska među 15 europskih destinacija u kojima organizatori poslovnih skupova i kongresa u sljedeće dvije godine planiraju organizirati poslovni skup. Hrvatska je, naime, ove godine ušla u istraživanje temeljem sporazuma o suradnji koji je ugovorila Hrvatska turistička zajednica (HTZ). Ovo istraživanje pokazalo je i da je u Europi 2023. iznadprosječno dobra u kongresnom segmentu s ostvarenim povećanjem od 38 posto u odnosu na prošlu godinu.

U Kongresnom uredu HTZ-a dodali su i da početkom svake godine Međunarodna kongresna asocijacija (International Congress and Convention Association – ICCA) prikuplja podatke od članica o održanim međunarodnim poslovnim skupovima asocijacija, koji su veći od 50 sudionika i rotiraju se između različitih zemalja. Kongresni odjeli HTZ-a, ali i TZG-a Zagreba i TZG-a Dubrovnika su uz pomoć sustava turističkih zajednica i hotelijera prikupljali podatke prema kojima je Hrvatska zadržala 33. mjesto u svijetu sa 79 održanih sastanaka uživo, dok smo 2019. bili na 34. mjestu sa 123 poslovna skupa. Dubrovnik je u 2022. godini ostvario 66. mjesto u svijetu s 29 međunarodna poslovna skupa asocijacija, dok je 2019. bio na 88. poziciji na svijetu s 33 održana poslovna skupa asocijacija.

– Na temelju komunikacije s inozemnim partnerima koji su zainteresirani za poslovne skupove u Hrvatskoj, kao i na temelju komunikacije s hrvatskim partnerima možemo zaključiti da je za međunarodne različite vrste poslovnih skupova glavni preduvjet za razmatranje destinacije dobra zračna povezanost s glavnim europskim destinacijama i iz toga razloga, strani partneri se najčešće zanimaju za destinacije do sat vremena u okruženju zračnih luka Zagreb, Split i Dubrovnik. Šibenik je udaljen sat vremena od ZL-a Split i ima najveću kongresnu dvoranu u Hrvatskoj s dodatnim manjim dvoranama pa je najbolje rješenje za najveće skupove u Hrvatskoj. No, s obzirom na to da je Zagreb glavni grad Hrvatske, s Split drugi najveći grad u Hrvatskoj, a Dubrovnik je ionako magnet za privlačenje sudionika poslovnih skupova, možemo zaključiti da su ove destinacije, osim za međunarodne skupove, popularne i za domaće organizatore poslovnih događanja. Tu su još i Istra, Opatija i Zadar, koji su udaljeni svega nekoliko sati od zračnih luka pa su i te destinacije vrlo praktične po pitanju dostupnosti većini hrvatskih sudionika, a k tome imaju odličnu ponudu dvorana za različite veličine skupova, pojasnili su iz Kongresnog ureda HTZ-a.

Foto Marko Gracin

Govoreći o tome na koja su tržišta fokusirani u promociji hrvatske ponude za kongresne goste, kazali su da su fokusirani na glavne kongresne burze i b2b MICE radionice s globalnim sudionicima ponude i potražnje, gdje se organiziraju unaprijed dogovoreni sastanci s ograničenim trajanjem. Prilikom selektiranja partnera za sastanke tako se fokusiraju na partnere iz Zapadne i Sjeverne Europe, odnosno zemlje kao što su Velika Britanija, skandinavske zemlje, Njemačku, zemlje Beneluxa, Francusku, kao i na Austriju i Mađarsku za kontinentalnu Hrvatsku i Sjeverni Jadran, ali i na Poljsku kao veliko tržište koje poznaje Hrvatsku kao odmorišnu destinaciju te na SAD od prekooceanskih zemalja.

Multiplikacijski efekt

Inače, što se promocije i podrške organizatorima ovakvih događanja tiče, od gradova kongresne urede za sada imaju Zagreb, Dubrovnik i Opatija.

Govoreći o aktualnoj kongresnoj sezoni u Opatiji, Goran Pavlović, voditelj opatijskog Kongresnog ureda pri Turističkoj zajednici grada (TZG) Opatije i tajnik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT), kazao je da su rujan obilježila korporativna događanja zatvorenog tipa, listopad i kasniji termini su popunjeni klasičnim kongresnim događanjima.

– Nakon pada u godinama pandemije, oporavak je evidentan. Agencije koje se bave MICE segmentom imaju puno posla jer ima doista puno događanja i možemo definitivno zaključiti da se kongresno tržište u potpunosti oporavilo, kazao je Pavlović pojasnivši da Opatija privlači većinom domaće organizatore kongresnih događanja, dakle, nacionalne kongrese i događanja. Za dovođenje većeg broja međunarodnih kongresa, primarni je uvjet bolja avionska povezanost Zračne luke Rijeka. Stanje se poboljšava, ali ne u dovoljnoj mjeri jer bi praktički na dnevnoj bazi trebala postojati avionska linija za neke od hubova poput Münchena ili Frankfurta.

Pojašnjavajući što Opatija kao destinacija nudi organizatorima kongresa, Pavlović je istaknuo da ovaj grad ima doista odličnu ponudu, što po pitanju raspona samih dvorana, što po pitanju broja i kvalitete smještaja, ali i ponude same destinacije.

– Može se kombinirati više hotela, sve je blizu, sudionici su u gradu, dakle, u samoj destinaciji koja živi čitavu godinu… Glavna nam je, dakle, prednost infrastruktura s obzirom na to da imamo više od 60 što većih, što manjih dvorana. Imamo tri glavna kongresna hotela, Ambasador, Grand hotel 4 cvijeta i Grand hotel Adriatic, čije dvorane mogu primiti do 500 sudionika, a tu su i dvorana hotela Royal i Kristalna dvorana hotela Kvarner gdje se može ići i na veći broj sudionika. Za male korporativne evente imamo butique hotele koji nude ekskluzivne boardroom salone za upravne sastanke te manje dvorana za, primjerice, klasične edukacije. Ono što se sve više traži kako se korporativni dio oporavlja su različiti team buildinzi za što imamo odlične preduvjete s obzirom na zaleđe Učke. Također po gradu se sudionicima mogu organizirati programi sa storytelling pričama, kajaking na moru… Destinacija smo koja doista može zadovoljiti svačije potrebe, apostrofirao je naš sugovornik.

Inače, kongresna sezona u pravilu se odnosi na razdoblja jeseni i proljeća, dakle, gosti pune kapacitete izvan same glavne sezone, uz što se postižu bolje cijene u hotelima, s obzirom na to da ti gosti koriste single-use sobe, a imaju i visoku izvanpansionsku potrošnju. Što je ustvari u korelaciji s održivim turizmom.

– Ono što možda zaboravljamo je i činjenica da kongresni gost, ukoliko mu se destinacija svidi, a to je pogotovo slučaj kod stranaca, nerijetko destinaciju kasnije posjećuje sa svojom obitelji, što je, dakle, još jedan multiplikacijski efekt ovog vida turizma, dodao je Pavlović.

Dostupnost najvažnija

Vrhunac kongresne sezone kreće u listopadu i produžava se do kraja studenoga, a nakon čega je vrijeme adventa kada se ponovo organiziraju neformalnija poslovna događanja i druženja za kraj poslovne godine. Nakon toga kongresna sezona se ponovo zahuktava od veljače nadalje. A ako se možda čini da tijekom ljeta nema kongresa, ljetni mjeseci su vrijeme nekih znanstvenih kongresnih događanja čiji su sudionici tijekom ostatka godine vezani obavezama na visokoškolskim ustanovama.

U Zagrebu je, pak, lani prema podacima koje je prikupila Turistička zajednica grada (TZG) Zagreba u suradnji s dionicima kongresnog turizma, bio održan 701 poslovni skup sa 75.674 sudionika. U rekordnoj, pretpandemijskoj 2019. godini, zabilježeno je 795 skupova i 120. 996 sudionika. Procjenjuje se da je stvarni broj daleko veći, posebno kad se pridodaju poslovni posjetitelji i brojna korporativna događanja i poslovni sastanci o kojima ne postoje dostupne informacije. Naime, egzaktni podaci o broju kongresnih, kao i svih ostalih poslovnih gostiju, kako u Zagrebu, tako i u Hrvatskoj nisu dostupni jer se takva evidencija ne vodi kroz eVisitor koji bi jedini omogućio dobivanje konkretnih podataka.

Govoreći o aktualnoj kongresnoj godini, Martina Bienefeld, direktorica TZG-a Zagreba, kazala je da se kongresna industrija prilično brzo oporavlja.

– Premda, potrebno je naglasiti da je bila snažno pogođena, te se posljedice još uvijek osjećaju. Najveći razlog je što se skupovi često planiraju i nekoliko godina unaprijed, te je zbog otkazivanja i mijenjanja termina došlo do različitih poremećaja. Važno je istaknuti da je za razvoj kongresne destinacije najvažnija dostupnost koja je usko vezana za stanje u zračnom prometu, gdje je također došlo do promjena u vidu smanjenja broja letova i rastu cijena zrakoplovnih karata. Stanje se značajno poboljšalo u odnosu na prethodno razdoblje, no još uvijek ima prostora za daljnji napredak, kazala je direktorica zagrebačkog TZ-a. Na pitanje odakle dolaze organizatori kongresa kao i sudionici, pojasnila je da je teško izdvajati zemlje iz kojih dolaze organizatori, posebno zato što se radi najčešće o međunarodnim asocijacijama koji svoja sjedišta imaju u različitim europskim i svjetskim sjedištima, poput Bruxellesa, Pariza, Geneve ili nekog drugoga grada. Na skupovima su, ovisno o temi koja se pokriva, prisutni sudionici iz različitih zemalja. U 2022. godini najviše ih je bilo iz Njemačke, Italije, Slovenije, Srbije, Francuske, a od prekooceanskih zemalja iz SAD-a.