ZAGREB – Nakon dvije godine čekanja svjetlo dana ugledao je Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. godine. U Akcijski plan, kojim bi se Hrvatska trebala pomaknuti s porazno visoke stope smrtnosti od raka, među najvišima u Europi, uložit će se tijekom tri godine ukupno 8,5 milijardi eura iz državnog proračuna i europskih fondova.

Ciljevi su Akcijskog plana povećati očekivano trajanje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjiti udio pušača s 22,1 na 20 posto, smanjiti potrošnju alkohola per capita s 8,7 na 8,4 litre, povećati broj osmaša koji se cijepe protiv HPV-a, postići bolji odaziv na probir za rak te uspostaviti niz mehanizama koji će rano otkrivanje i liječenje raka učiniti efikasnijim nego danas.

Štetne navike

Konkretno, za smanjenje broja pušača i konzumenata alkohola najavljuju se izmjene porezne politike, te smanjenje dostupnosti i edukacija o štetnosti ovih navika. Cijepljenje protiv HPV-a, prevencije raka vrata maternice, trebalo bi povećati obuhvat djevojčica na 44 posto, a dječaka na 30 posto. Planira se stopu smrtnosti za rak dojke u naredne tri godine smanjiti s postojećih 28,9 na 27,1 na 100.000 stanovnika, smrtnost od raka debelog crijeva smanjiti s 47,5 na 44,8, smrtnost od raka vrata maternice s 5,4 na 5,1, a smrtnost od raka pluća sa 63,1 na 59,8 na 100.000 stanovnika.

Da bi se ti ciljevi postigli, već do iduće godine odaziv na mamografski probir morao bi se povećati s postojećih 60 na 70 posto, probir na rak debelog crijeva podići na najmanje 30 posto, a u okviru novog probira na rak vrata maternice, koji tek treba uspostaviti, odaziv bi trebao biti najmanje 60 posto. U Akcijskom planu predviđa se postići odaziv ciljane populacije za probir na rak pluća od 30 posto do 2024. godine. Isto tako, analizirat će se isplativost provedbe novih programa probira, primjerice za rak prostate, rak želuca i melanom.

Predviđa se uspostava Nacionalne onkološke mreže u koju će biti uključene sve regionalne i lokalne onkološke ustanove koje skrbe za onkološke pacijente, multidisciplinarnih timova koji će moći dati mišljenje i na telemedicinsko prezentiranje slučajeva drugim ustanovama, a sve će se povezati s Registrom za rak. Slijedi i uspostava Nacionalne baze onkoloških podataka na informatičkoj platformi, osiguranje uniformiranog pristupa onkološkom liječenju, praćenje ishoda liječenja, postavljanje parametara i kontrole kvalitete.

Suradnja ustanova

Osigurat će se suradnja između onkoloških ustanova i optimalno korištenje postojeće skupe infrastrukture, kako bi rezultati liječenja bili bolji nego što su to danas. Omogućit će se stvaranje novih, djelotvornijih testova probira, razvoj novih ciljanih lijekova i pratiti učinkovitost liječenja i procjena odgovora na terapiju. Osigurat će se rad centra za personaliziranu terapiju u onkologiji i poticati razvoj translacijskog istraživanja.

Za sve oboljele i njihove srodnike osigurat će se dostupnost visokokvalitetnog genetičkog savjetovanja, dijagnostike i preventivnog liječenja, a poradit će se i na podizanju kvalitete kirurške onkologije i radioterapije. U planu je osigurati dostupnost terapija koje nedvojbeno produžuju život bez progresije bolesti, kako bi se svim oboljelima od raka pružila bolja šansa za preživljavanje i bolja kvaliteta života. Osigurat će se administrativna podrška za primjenu novih sustavnih oblika liječenja prije njihova stavljanja na tržište, odnosno milosrdno davanje lijeka, koje je danas samo iznimno dostupno hrvatskim pacijentima.

Loše prognoze

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će broj novooboljelih u svijetu porasti s 18,1 milijun u 2020. na 28 milijuna godišnje u 2040. godini, a broj umrlih s 10 na 16,3 milijuna godišnje. U Hrvatskoj se posljednjih pet godina u prosjeku dijagnosticira 25.000 slučajeva invazivnog raka godišnje, 13.500 kod muškaraca te 11.500 kod žena. Očekuje se da će taj broj rasti zbog starenja stanovništva, i to za oko jedan posto godišnje.

Podaci o preživljenju pokazuju da je Hrvatska pri dnu zemalja Europske unije. Od 30 europskih zemalja među pet smo s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto), debelog crijeva (50 posto) i mijeloidnu leukemiju u odraslih (32 posto). Pri začelju smo i po preživljenju raka dojke (79 posto), melanoma kože (77 posto) i raka vrata maternice (63 posto).