ZAGREB – Ubrzanje rasta stope inflacije koja je u travnju dosegnula 2,1 posto, što je najviše od kolovoza 2018. godine, najviše je potaknulo povećanje cijena prijevoza. U toj su kategoriji cijene u travnju ove godine bile čak 10,7 posto veće nego lani u istom mjesecu, a najviše su rasle cijene goriva i maziva za osobna vozila, čak 25,1 posto, te cijene zračnog prijevoza, 22,1 posto.
S druge strane, prijevoz je među djelatnostima koje su najviše stradale u pandemiji, pa je pad prometa i prihoda pogodio i tvrtke koje se bave prijevozom, a u državnom su vlasništvu, poput Jadrolinije, HŽ-Putničkog prijevoza i Croatia Airlinesa.

S obzirom na to da je još daleko povratak na »normalno«, odnosno na uvjete i volumene putovanja koji su vrijedili prije pandemije, te da će im poslojvanje umnogome i ove godine ovisiti o turističkoj sezoni koja sigurno neće tako skoro dosegnuti razine prije pandemije, pitali smo te kompanije razmišljaju li o tome da dosta velike gubitke prevladaju određenim podizanjem cijena svojih usluga.

Iako nijedna kompanija nije rekla da su veće cijene rješenje za situaciju u koju ih je dovela pandemija, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević procjenjuje da one takav potez neće moći izbjeći, ne zato što silno žele povećati cijene svojih usluga, nego zato što se nakon smanjenog volumena posla i prihoda u posljednjih 15 mjeseci neće tako skoro vratiti na pretpandemijsko poslovanje.

Državne potpore

Iz Jadrolinije kažu da im gubitak prihoda uzrokovan padom prometa u vrijeme pandemije, redukcijom linija za vrijeme »lockdowna« te drastičnim padom prometa na međunarodnim linijama iznosi oko 35 posto. Što se tiče mogućeg rasta cijena, iz te kompanije odgovaraju da su njihove cijene za svaku državnu liniju na Jadranu propisane koncesijskim ugovorima s Agencijom za obalni linijski pomorski promet, te da se na njihovim linijama trenutno primjenjuju izvansezonski cjenici koji vrijede do 3. lipnja, a da 4. lipnja na snagu stupaju sezonski cjenici. Dodaju i da otočnom stanovništvu cijene cijele godine ostaju iste. No, na pitanje je li rješenje za veliki pad prihoda u prethodnom razdoblju povećanje cijena i koliko zapravo – nisu odgovorili.

IZ HŽ-a poručuju da su u 2020. godini od prodaje karata imali 103,1 milijun kuna manje prihode nego u 2019. godini, ali da ne namjeravaju povećati cijene usluga.

U Croatia Airlinesu su prema preliminarnim podacima prihodi u putničkom prijevozu u 2020. godini manji za 70 posto u odnosu na 2019. godinu, a što se tiče povećanja cijena, navode da je tvrtka na domaćim linijama zadržala iste tarife, a na međunarodnim je letovima konkurentna inozemnim prijevoznicima koji lete na hrvatsko tržište i nude istu kvalitetu usluge, pa su ih u odnosu na konkurenciju smanjivali ili povećavali. No, ni oni zapravo izrijekom nisu odgovorili hoće li u idućem razdoblju povećavati cijene.

– Poslovanje Croatia Airlinesa u uvjetima epidemiološke krize obilježavala je te i dalje obilježava striktna primjena svih mjera ublažavanja utjecaja krize na poslovanje kompanije, koje se temelje na Smjernicama za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu uslijed epidemije bolesti COVID-19 Vlade Republike Hrvatske u vezi s financijskim poslovanjem i preispitivanjem rashodovne strane poslovanja. Od listopada 2020. za veći dio zaposlenika koristile su se potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta, odnosno u dijelu i mjera skraćenja radnog vremena sukladno uvjetima koji su važili u pojedinim mjesecima, kažu iz Croatia Airlinesa.

Amortizirati udar

Podsjećaju da su mjere proširene i na poslodavce koji se bave prijevozom i skladištenjem, odnosno pružaju uslugu prijevoza putnika i robe kopnom, zrakom ili vodom, jer su epidemiološka situacija i epidemiološka ograničenja utjecala na smanjenje broja putovanja svim prijevoznim sredstvima te time i na značajno smanjenje prihoda. Tako, primjerice, podaci HZZ-a za prosinac prošle godine otkrivaju da je Croatia Airlines za taj mjesec dobio potporu za očuvanje radnih mjesta za 878 radnika u ukupnom iznosu od gotovo 3,5 milijuna kuna.

Lovrinčević vjeruje da bi, s obzirom na to da su pretrpjele značajne gubitke u pandemiji, te da su suočene s rastom cijena energenata, prijevozničke kompanije ipak mogle posegnuti za povećanjem cijena.

– S obzirom na to koliko ih je pogodila kriza i koliko će i dalje njihovi prihodi biti pod pritiskom epidemije, vjerujem da će već početkom lipnja neke od tih prijevozničkih kompanija morati posegnuti za povećanjem cijena. Jedini je to način na koji mogu barem dijelom amortizirati udar koji su imale i još uvijek imaju na svoje poslovanje, procjenjuje Lovrinčević.

Uvjeren je da će kao glavni razlog za podizanje cijena ili za zahtjev za podizanje cijena, tamo gdje ga određuje neko regulatorno tijelo, iznijeti rast cijena energenata, ali napominje da smanjeni volumen poslovanja i gubitak prihoda čine puno veći pritisak na cijene prijevoznika.