ZAGREB Iako Hrvatska već sada ima više od 175 tisuća umirovljenika koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima, dakle uz određene povlastice u odnosu na radničke mirovine, Vlada je novim Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata otvorila mogućnost da se taj broj dodatno poveća.

I dok se s jedne strane postrožuju uvjeti za odlazak u mirovinu po općim propisima, ovih dana naš je list pisao o prvim učincima, novih odredbi Zakona o braniteljima koji već sada sugeriraju i veći broj branitelja u invalidskoj mirovini, veći broj mirovina za pripadnike HVO-a i veći broj građana sa statusom branitelja koji će im, ako i ne dokažu invaliditet koji je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu donijeti povoljnije mirovine.

U Vladi, čini se, zbog svega toga nisu pretjerano zabrinuti, što je logično jer su tih posljedica morali biti svjesni u trenutku kad su zakon predlagali i kad ga je Sabor potvrdio.

Novi zahtjevi

Tako je 24 godine nakon rata Hrvatska, zato što je Vlada otvorila mogućnost da se ponovo traži i dobije braniteljski status, dobila 1.678 novih branitelja, a tu nije kraj jer su dosad dva ministarstva, obrane i unutarnjih poslova dobila ukupno 10.600 zahtjeva, što ne mora biti konačan broj.

Jednako tako novim je zakonom omogućeno da se ponovo traži status ratnog vojnog invalida, ako se dokaže bolest koja je posljedica sudjelovanja u ratu, i tu je priliku dosad odlučio iskoristiti 10.721 branitelj. Dosad je pozitivno riješeno 735 novih zahtjeva, a pitanje je koliko će novih još doći i koliko potencijalno novih umirovljenika sa statusom HRVI-a ima među više od pola milijuna branitelja.

Država je, iako je od primjene te odredbe prošlo tek četiri i pol mjeseca, dobila i dvije tisuće zahtjeva za nove invalidske mirovine pripadnika HVO-a koji su u pravima izjednačeni s hrvatskim braniteljima. Već sada Hrvatska isplaćuje 6.755 mirovina pripadnicima HVO-a, a samo u četiri mjeseca dobila je zahtjeva koji bi taj broj mogli povećati za 30 posto.

Za premijera Andreja Plenkovića u tome nema ničeg spornog s obzirom na to da je riječ o posljedicama zakona koji je predložila upravo njegova Vlada.

– Mi smo Vlada koja je napravila jedinstveni Zakon o hrvatskim braniteljima, koja vodi računa o dignitetu Domovinskog rata i koja je popravila praznine i nepravde koje su u zakonskom okviru postojale ranije – poručio je jučer premijer komentirajući povećanje broja branitelja i invalida gotovo četvrt stoljeća nakon rata.

Važna tema

Ministar financija Zdravko Marić u petak je prije sjednice Vlade kazao da je rasprava o mirovinama po posebnim propisima vrijedna i važna, kao i da je ta tematika dulje poznata te da se transparentno pokazuju brojke koliko od ukupnog iznosa mirovina, iznose mirovine po posebnim propisima.

– One postoje u sustavu dulji niz godina i to je tema kao svaka druga tema. Vrijedna i važna za raspravu i razgovor ne bi li se, i kako, vidjelo treba li određene stvari unapređivati, popravljati i mijenjati – rekao je ministar prije sjednice Vlade, no i sam je priznao da po pitanju mirovina po posebnim uvjetima nitko ne predlaže nikakve promjene. 

Jedine promjene, kako pokazuju podaci, zasad idu u smjeru povećanja broja mirovina po posebnim uvjetima, dok se s druge strane nastoji spriječiti povećanje broja umirovljenika po općim uvjetima, dakle onih koji mirovinu dobivaju isključivo na osnovu svojih uplata u mirovinski fond.

U Vladi očito nemaju namjeru odvojiti »povlašteni« dio mirovina iz Mirovinskog fonda, jer kako kažu naši sugovornici svejedno je na kojoj se stavci vode ti troškovi, kad oni ionako na kraju čine dio ukupne predračunske potrošnje. No, zanimljivo je da bi do 2040. godine povlašteni dio mirovina po posebnim uvjetima zapravo bio gotovo jednak iznosu od 45 milijardi kuna na koliko HZMO procjenjuje trošak za državni proračun ako prođe sindikalna referendumska inicijativa.