Europski sud za ljudska prava (ESLJP) objavio je dvije presude u kojima je utvrdio da je Hrvatska povrijedila prava zatvorenika zbog neodgovarajućih zatvorskih uvjeta, ali i predugih postupaka za naknadu štete koju su zbog toga potraživali.

Neodgovarajući uvjeti

U jednom slučaju ESLJP je utvrdio da su podnositeljica oštećena zbog boravka u neodgovarajućim uvjetima u zatvorima u Zagrebu i Požegi, dok je u drugom presudio da je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku predugim postupkom za naknadu štete zbog zatvorskih uvjeta.

Razmatrajući okolnosti ovih predmeta, Europski sud je primijenio praksu i načela koja je razvio u prethodnim predmetima, izvijestio je u petak ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Ponovio je da je nedostatak prostora u ćeliji osobito bitan uvjet pri utvrđivanju jesu li uvjeti u zatvoru bili ponižavajući.

U odnosu na podnositeljicu u slučaju Prpić koja je mogla boraviti izvan ćelije tijekom dana smatrao je da to nije dovoljan razlog za zaključak da su uvjeti njenog smještaja u zatvoru bili odgovarajući, jer je osobni prostor u zajedničkim prostorijama bio manji od tri kvadratna metra.

U zatvorima ozbiljan nedostatak prostora

Premda je podnositeljica bila radno angažirana četiri sata dnevno i za to vrijeme izbivala iz ćelije, to nije bilo dovoljno da nadoknadi ozbiljan nedostatak prostora i druge manjkavosti u pogledu higijenskih uvjeta i ostalih uvjeta služenja kazne zatvora, navode u priopćenju.

Stoga je Europski sud podnositeljici za dvije godine smještaja u neodgovarajućim uvjetima dosudio 8300 eura naknade za nematerijalnu štetu i 250 eura naknade za izdatke i troškove postupka.

U predmetu Balicki, sud je utvrdio da je podnositelj zahtjeva iskoristio dostupno domaće pravno sredstvo za zaštitu svojih ljudskih prava, tj. tužbu radi naknade štete zbog neodgovarajućih uvjeta u zatvoru.

S obzirom da je ostvario odgovarajuću zadovoljštinu na domaćoj razini sud je odbacio zahtjev za naknadom jer je smatrao da podnositelj više nije žrtva povrede Konvencije o zaštiti ljudskih prava.

Međutim, kako je postupak za naknadu štete ukupno trajao dulje od devet godina, sud je smatrao da je podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku te mu je dosudio 900 eura naknade za nematerijalnu štetu i 250 eura troškova.