kzenon / iStock
Parovi iz Hrvatske kojima je za ostvarivanje roditeljstva potrebna donacija sperme ili jajne stanice uskoro više ne bi trebali odlaziti u inozemstvo
povezane vijesti
Hrvatska planira uvoz sperme i jajnih stanica iz EU, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da domaćih darivatelja nema, a spolne stanice trebale bi stizati iz licenciranih banaka.
Parovi iz Hrvatske kojima je za ostvarivanje roditeljstva potrebna donacija sperme ili jajne stanice na tu vrstu medicinski pomognute oplodnje uskoro više ne bi trebali odlaziti u inozemstvo: Hrvatsko društvo za humanu reprodukciju i endokrinologiju počelo je, u suradnji s državnom administracijom, pripremati teren za uvoz spolnih stanica iz visokokontroliranih licenciranih banaka u Europskoj uniji, poput onih iz Španjolske, Danske, Italije i drugih zemalja koje mogu ispoštovati hrvatsku regulativu.
Procedura je, nakon što se donesu potrebni pravilnici i potpišu ugovori s bankama, razmjerno jednostavna: kad liječnici utvrde da neki konkretan par ne može začeti bez doniranih spolnih stanica, ovlaštena zdravstvena ustanova za provođenje postupaka heterologne oplodnje će od ugovorene banke naručiti potrebne gamete.
One će avionom, prema točno utvrđenoj proceduri koja je za donirane spolne stanice jednaka kao i za transplantaciju organa, stići u Hrvatsku, pohraniti se u ovlaštenu ustanovu te biti korištene za oplodnju i stvaranje zametka isključivo za taj konkretan par.
Daljnje korištenje gameta, odnosno njihova prenamjena za neki drugi par, neće biti moguće. Pravo na poznato porijeklo Donacija spolnih stanica u Hrvatskoj je zakonski omogućena još Zakonom o medicinskoj oplodnji iz 2012. godine, no, ističe prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i endokrinologiju, prema spoznajama Društva, od donošenja Zakona u Hrvatskoj nije bilo nijedne osobe koja bi bila zainteresirana da postane darivatelj spolnih stanica, tako da Hrvatska nije imala mogućnosti osnovati svoju banku gameta koje bi donirali hrvatski građani.
Pretpostavljeni razlog nezainteresiranosti je činjenica da donor, sukladno Zakonu, ne smije biti anoniman. U Hrvatskoj, čini se, na to nitko nije spreman, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.
