Iako indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta pokazuje pad potražnje za radnicima u prošloj godini u odnosu na 2023. za 2,3 posto, značajniji pad potražnje za radnom snagom u ovoj se godini ne očekuje, a broj novih radnih mjesta neće se moći popuniti domaćom radnom snagom.

Na to je još sredinom prosinca upozorio guverner HNB-a Boris Vujčić podsjetivši da je u prošloj godini otvoreno 50 tisuća radnih mjesta i da će se trend rasta zaposlenosti nastaviti, a nova radna mjesta pokrit će se uvozom stranih radnika.

Radne dozvole

Hrvatsko gospodarstvo tako će i u ovoj godini dominantno ovisiti o stranim radnicima bez kojih, primjerice, u nekim priobalnim županijama ne bi bilo moguće realizirati turističku sezonu, poput Dubrovnika, gdje je lani radilo osam tisuća stranaca i to ne samo u turizmu, nego i kao vozači, poštari, čistači, zidari.

Prema zadnjim dostupnim podacima, u Hrvatskoj je prošle godine do listopada izdana 171 tisuća radnih dozvola strancima, čime smo već premašili brojku o 150 tisuća dozvola iz 2023., a procjene analitičara pokazuju da bi u cijeloj 2024. moglo biti čak 200 tisuća radnih dozvola stranim državljanima.

Broj stranih radnika u Hrvatskoj tako neprestano raste, a najviše ih je iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije.

Iako je izdano 170 tisuća dozvola, neke nisu iskorištene, pa u Hrvatskoj trenutno radi oko 120 tisuća stranaca iz trećih zemalja, a oko 10 tisuća ih je iz Europske unije. Unatoč tome, Hrvatskoj nedostaje poštara, konobara, vozača, medicinskih djelatnika i radnika u građevinarstvu, a prema indeksu slobodnih radnih mjesta najviše se traže prodavači, kuhari, konobari, skladišni radnici i vozači.

Pri tom je najveći pad oglasa zabilježen kod građevinskih poslova, pa je, primjerice, na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše pala potražnja za zidarima, s 25. pali su na 30. mjesto, a rezultat toga je da se u Hrvatskoj više ne traže toliko građevinski radnici, osim na poslovima sanacije od potresa.

S druge strane, graditeljstvo, turizam, ugostiteljstvo i donekle trgovina u Hrvatskoj bilježe enormne kadrovske deficite zbog čega te grane hrvatske privrede bez stranih radnika ne bi mogle funkcionirati, a analize Hrvatske udruge poslodavaca upozoravaju da će se u naredne četiri godine radna populacija u Hrvatskoj smanjiti za 100 tisuća ljudi.

Set mjera

Zbog daljnjeg pada stope nezaposlenosti i u ovoj godini, Hrvatska udruga banaka očekuje nastavak napetosti na tržištu rada i nastavak pritisaka na rast plaća.

Podsjetimo, Hrvatska je 2019. odustala od sustava kvota za strane radnike uz objašnjenje da su kvote karakteristične za plansku privredu, a hrvatsko gospodarstvo je tržišno zbog čega smo se odlučili na dozvole s obzirom na potražnju za (stranim) radnicima.

U međuvremenu je donesen čitav set mjera za strane radnike kroz izmjene Zakona o strancima kojima se osigurava usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u pogledu plave karte EU-a, kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru.

Zakonom se predviđa i niz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta, produljene su dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine, a za sezonski rad na devet mjeseci, dok će se pravila o smještaju stranih radnika propisati podzakonskim aktom.

Želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštiti domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnu snagu i zaštititi tržište rada te osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, poručio je prilikom predstavljanja izmjena Zakona o strancima ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

No, sindikalni aktivist Krešimir Sever na nedavno održanom okruglom stolu o hrvatskoj strategiji useljavanja stranih radnika tvrdi da se toj temi pristupa jako površno jer se, kaže, sve usko gleda u potrebama poslodavaca koje u Hrvatskoj za radnike u najvećoj mjeri nije briga.

Inače, sve hrvatske regije osim južnog Jadrana lani su zabilježile pad broja oglasa za posao, a najveći pad zabilježen je u središnjoj Hrvatskoj, od 1,4 posto u odnosu na 2023. godinu, na koju otpada 58 posto svih oglasa, navode u Ekonomskom institutu, dok su istovremeno i oglasi za posao u inozemstvu pali za čak 29 posto. Najtraženija zanimanja u regiji južnog Jadrana bila su ona prodavača, hotelijera/ugostitelja, inženjera građevine, kuhara i profesora, a najveći pad potražnje zabilježen je kod skladištara, konobara i zidara.