ZAGREB – Dok Hrvatska iščekuje veće pošiljke cjepiva ne bi li se čim prije cijepilo barem 50 posto stanovništva i donekle suzbilo širenje koronavirusa, u najmanju ruku čudno zvuči podatak po kojem se u najvećem KBC-u, na Rebru, cijepilo samo 38 posto medicinskih sestara. Ni stanje u drugim bolnicama nije mnogo bolje jer u većini slučajeva postotak cijepljenih sestara ne dostiže ni 50 posto, dok je u KBC-u Rijeka stanje tek nešto bolje jer je u prosjeku cijepljena svaka druga medicinska sestra.

Dostupnost cjepiva u slučaju zdravstvenog osoblja, pa tako i medicinskih sestara, ne može biti razlog slaboj cijepljenosti jer su prve količine cjepiva koje su stigle u Hrvatsku bile namijenjene upravo zdravstvenim radnicima. Da cjepiva za njih ima dovoljno, potvrdili su ovih dana i ravnatelji bolnica.

Problem postoji

U Hrvatskoj komori medicinskih sestara, koja je pozivala svoje članove na cijepljenje protiv COVID-19, nemaju pravi odgovor na ovu enigmu. Svjesni su, međutim, da problem postoji, pa će nakon Uskrsa, najavljuju, krenuti u akciju motiviranja medicinskih sestara na cijepljenje.

– Već smo sudjelovali u kampanji za promoviranje cijepljenja »Imaš znanje, budi primjer«, kako bismo sestre educirali o važnosti cijepljenja. Nakon Uskrsa kontaktirat ću glavne sestre u bolnicama, osobito onim većim, da mi kažu u čemu je problem, veli Mario Gazić, predsjednik Komore.

Teško je, kaže, reći zbog čega interes sestara za cijepljenje nije veći jer i njima je u interesu zaštititi se od infekcije koronavirusom. »One su bile na prvoj crti cijele COVID-krize i vidjele su posljedice bolesti. Ne vjerujem da bi se htjele dovesti u tu situaciju«, komentira Gazić.

Treba pričekati

Dodaje kako treba uzeti u obzir da je u svakoj zdravstvenoj ustanovi zaposleno tri puta više medicinskih sestara nego liječnika. »Ispada možda postotno da ih se manje cijepilo, ali ako se gleda ukupan broj, onda ih se možda cijepilo isto kao i liječnika«, računa.

Osim toga, treba uzeti u obzir da je u drugom valu pandemije 7.500 medicinskiih sestara preboljelo COVID-19, što je otprilike četvrtina od ukupnog broja sestara u Hrvatskoj, odnosno njih 37.000.

– To se ne smije zanemariti u ukupnoj slici. One sestre koje su preboljele COVID-19 možda se nisu htjele odmah ići cijepiti, upozorava Gazić.

Za realnu bi sliku, smatra, trebalo pričekati još 15 do 20 dana, da se vidi je li problem u tome što se sestre ne žele cijepiti, ili je možda velik broj njih prebolio COVID-19.

Strah od AstraZenece

Činjenica da su upravo medicinske sestre navedene u više slučajeva teške tromboembolije koja se javila nakon cijepljenja AstraZenecom u europskim zemljama, mogla je, priznaju u Komori, djelovati negativno na spremnost sestara u Hrvatskoj da prime to cjepivo.

– Možda je nastao neki strah u tom trenutku, ali je isto tako činjenica da smo provodili kampanju i educirali sestre o važnosti cijepljenja, kaže šef Komore. Ako se pokaže da je problem strah od cjepiva, nakon Uskrsa ići će se, najavljuje, u još jednu edukaciju medicinskih sestara kako bi ih se uvjerilo u višestruku korist cijepljenja.