Plan

Hrvatska bi u iduće četiri godine trebala dobiti 18 novih domova za starije, s gotovo 1.800 mjesta

Jagoda Marić

Foto D. Kovačević

Foto D. Kovačević

U Primorsko-goranskoj županiji plan je financirati izgradnju centra za starije osobe Prsten



Hrvatska bi do 2027. godine trebala dobiti dodatnih 1.795 mjesta za korisnike smještaja za starije i nemoćne osobe. Iako to u državi u kojoj broj starijih od 65 godina doseže udio od 25 posto neće biti dovoljno za pokrivanje svih potreba, ipak je riječ o značajnom povećanju, većem od deset posto, kad su u pitanju smještajni kapaciteti za starije i nemoćne. Najveće je to ulaganje od hrvatske samostalnosti u tu javnu uslugu jer se po tom pitanju malo ulagalo u posljednjih 30 godina, a kapaciteti su se uglavnom povećavali u privatnom sektoru.


Državni domovi, kojima uglavnom upravljaju županije, i privatni domovi imaju ukupno nešto više od 17.300 mjesta, s tim da su kapaciteti u privatnim domovima veći. Potrebe za dugotrajnu skrb sve su veće zbog starenja stanovništva i sve većeg broja samačkih kućanstava, pa je ulaganje u 18 centara za osobe starije životne dobi, koje će uz ostale usluge donijeti i smještaj, posebice za one koji su doista nemoćni, dobar korak da se situacija počne mijenjati.


Interes županija


Vlada je jučer odlučila da će, kako bi se izgradilo 18 umjesto prvotno planiranih osam centara, izdvojiti 54 milijuna eura iz proračuna u sljedeće tri godine. Već ranije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za to je osigurano 50 milijuna eura, a 55,5 milijuna eura uložit će i lokalne i regionalne vlasti na čijem će se teritoriju ti domovi graditi.




Ministar rada, mirovinskog sustava i obitelji Marin Piletić objasnio je jučer da je država odlučila izdvojiti 54 milijuna eura iz proračuna zbog velikog interesa lokalnih vlasti koje su se javile na natječaj na kojemu je odobravan novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pa će po jedan centar za starije niknuti u svakoj županiji iz koje je prijava stigla. Interesa nije bilo jedino iz Grada Zagreba, Vukovarsko-srijemske i Varaždinske županije, a na pitanje zašto se i te vlasti nisu prijavile, jer primjerice Zagreb sigurno nema dovoljno mjesta, Piletić je odgovorio da to treba pitati one koji su odlučili da ih natječaj ne zanima.


U Primorsko-goranskoj županiji plan je financirati izgradnju centra za starije osobe Prsten u partnerstvu sa šest jedinica lokalne samouprave – gradom Kastvom i općinama Čavle, Jelenje, Viškovo, Klana i Matulji.


Uz 1.795 novih kreveta za smještaj korisnika, novi centri, pojasnio je Piletić, značit će i izvaninstitucionalnu skrb za oko četiri i pol tisuće korisnika, a ministar je pojasnio da će time korisnici dobiti potrebnu uslugu, ali da se neće morati preseliti iz svojih domova, što je posebice važno za starije osobe u ruralnim područjima.


Komentirajući liste čekanja za mjesta u domovima za starije osobe, ministar nije želio govoriti o tome kolik je zapravo broj ljudi koji su na tim listama, uz objašnjenje da ne postoji jedinstvena evidencija jer se građani prijavljuju na nekoliko adresa, pa se nekoliko puta pribrajaju onima koji čekaju smještaj. Kaže da uz nove krevete koje će donijeti izgradnja centra za starije, postoje i inicijative gradova i županija za izgradnju novih, klasičnih domova za smještaj starijih osoba.


Kompletna usluga


I u Vladinom objašnjenju odluke da za 54 milijuna eura poveća ulaganje u centre za starije navodi se da su u svim županijama razvijene socijalne usluge za starije osobe, no da njihov kapacitet nije dostatan i nije regionalno ravnomjerno ujednačen te da su potrebe za dugotrajnom skrbi u porastu.


– Starijim osobama kojima je zbog otežane funkcionalne sposobnosti i narušenog zdravstvenog stanja potrebna pomoć i nadzor druge osobe u zadovoljenju svih potreba u punom opsegu, nužno je osigurati primjerene usluge dugotrajne intenzivne skrbi. Ujedno, potrebno je razvijati uslugu boravka, uslugu pomoći u kući, kao i druge usluge koje povećavaju kvalitetu života starijih osoba, u najkraćem je u Vladinom dokumentu objašnjeno što će u budućnosti svojim korisnicima nuditi centri za starije.


Izvaninstitucionalne usluge podrazumijevat će usluge boravka, osiguranje prehrane, ali bi i funkcionalnim spajanjem zdravstvenih ustanova na primarnoj razini s centrima za starije osobe, građanima trebala postati puno dostupnija i zdravstvena skrb.