ZAGREB – Hrvatska bi konačno, 30 godina od svoje samostalnosti, trebala dobiti Registar stanovništva bez kojeg je teško ili gotovo nemoguće kreirati bilo kakve razvojne, demografske ili socijalne politike. U tim se strategijama država dosad oslanjala na popise stanovništva koji se rade jednom u deset godina, pa se o tome što se od popisa do popisa mijenja u strukturi njezina stanovništva moglo samo pretpostavljati, a onda su i brojne mjere koje je država donosila bile načinjena na pretpostavkama, pa je gotovo svaki put izostao i njihov željeni učinak.

Sektorske politike

Više od 20 godina demografi, ali i stručnjaci za socijalnu politiku, te ekonomski analitičari upozoravali su vlasti da bez registra stanovništva vladine sektorske politike, pa tako ni cjelokupna politika neće uroditi plodom. No, nijedna vlast nikada nije pokrenula formiranje Registra s time da je prije više od desetljeća Vlada Ive Sanadera kreirala OIB (osobni identifikacijski broj) koji je trebao biti osnovni alat i za baze stanovništva i njegove imovine, ali to se nije dogodilo. Dalje od početne faze nije se makla ni Sanaderova vlada, ali u četiri godine OIB nije nadogradila ni vlada Zorana Milanovića, a na pozive da konačno iskoristi OIB među ostalima i za formiranje Registra stanovništva ostala je gluha i vlada Andreja Plenkovića.

No, najavljuju da će sada prionuti poslu jer su, kako kažu »svjesni da je Registar stanovništva u Republici Hrvatskoj nužan kao temeljni instrument i ključan izvor informacija za sve segmente ukupne politike«. Navodi se to u odgovoru na zastupničko pitanje SDP-ovke Ivane Posavec Krivec koja je Vladu pitala u kojoj su fazi pripreme i kada se može očekivati implementacija Registra stanovništva, na što Vlada ipak nije dala konkretan odgovor.

– U razumnom roku, po završetku svih aktivnosti, koje su nužne za uspostavu Registra stanovništva, Vlada će pristupiti implementaciji Registra stanovništva, navodi se u odgovoru koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.

Objašnjava Vlada i da poduzima niz aktivnosti »za stvaranje preduvjeta za uvođenje Registra stanovništva, njegovo vođenje, određivanje njegova sadržaja, načina korištenja te drugih pitanja od značaja za ostvarivanje cilja njegova uvođenja, a to je postojanje jedinstvene i pouzdane baze podataka koja sadrži točne i ažurirane podatke o stanovništvu Hrvatske«. U odgovoru je Vlada navela i da će više podataka, ako to bude potrebno dati njezin Ured za demografiju i mlade, pa smo od tog Ureda zatražili i konkretne informacije, ali odgovore nismo dobili.

Ažurni podaci

Posavec Krivec ih je u svom pitanju podsjetila da je većina država EU-a uspostavila Registar stanovništva koji je nužan za efikasne javne politike, jer država posebice nakon završenog popisa stanovništva, dobiva točne i ažurne podatke o stanovništvu, bitne za ciljano usmjeravanje mjera i programa te praćenje njihovih rezultata mjera na određenim područjima. Navodi i da stručnjaci Državnog zavoda za statistiku i glavnina hrvatskih demografa odavno upozoravaju na nužnost uspostave registra stanovništva.

Među demografima koji su upozoravali na nužnost uvođenja Registra stanovništva je i Stjepan Šterc, koji nam je jučer kazao da prema njegovim informacijama još ništa nije napravljeno na izradi Registra.

Šterc ističe kako Registar mora sadržavati podatke kojima raspolažu različita državna tijela poput MUP-a ili zdravstvenih vlasti, tako da se u svakom trenutku zna broj odseljenih i doseljenih, a ne da se nagađa, te broj umrlih i rođenih, ali i spolna, dobna, vjerska i obrazovna struktura stanovništva. Uz to Registar bi morao sadržavati i podatke koje prikuplja Porezna uprava ili bi se jednim klikom ti podaci porezne Uprave o imovini građana morali moći upariti s Registrom stanovništva, pa bi onda i socijalne mjere koje Vlada donosi bile ciljane onima one kojima je pomoć doista nužna.

– U Registru moramo imati na dnevnoj bazi ažurirane podatke po svakom naselju, kako bismo na osnovu njih mogli pretpostaviti kakva nam cestovna, školska, zdravstvena, energetska infrastruktura treba u kojem naselju. Nekome se možda ne čini da je to nužno, ali bez toga nema promišljenog i pametnog ulaganja, napominje Šterc.

Šterc: Pitanje demografije je pitanje ekonomije

Na pitanje zašto nijedna Vlada nije učinila ništa na formiranju Registra stanovništva, demograf Stjepan Šterc odgovara da je vjerojatno razlog to što nijedan ekonomski tim u nijednoj vladi, unatoč upozorenjima demografa da je pitanje demografije zapravo pitanje ekonomije, formiranje registra nije smatrao važnim.

– Dok smo mi govorili da bez Registra nema ni obrazovne politike i da će u konačnici patiti i ekonomija, oni na to nisu obraćali pažnju jer je gospodarstvo uvijek imalo jeftine radnike, kao da su mislili da to uz iseljavanje i negativan prirodan prirast može trajati vječno, zaključuje Šterc.