Cijena zlata izražena u eurima u prošloj je godini porasla za gotovo 35 posto, a godinu je završila s oko 2.500 eura po unci, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu te sačuvalo vrijednost novca od negativnog učinka inflacije jer je rast cijene zlata bio deset puta veći od prosječne stope inflacije u Hrvatskoj.

Iako je još rano za službene podatke, interne procjene Centra zlata pokazuju da je u Hrvatskoj u 2024. godini kupljeno zlata za investiciju u vrijednosti većoj od 350 milijuna eura.

Stručnjak za plemenite metale te vlasnik i direktor Centra zlata Saša Ivanović pritom ističe »da treba uzeti u obzir da se i dalje radi o nemjerljivo manjem iznosu od onog koji građani još uvijek drže na neisplativim bankovnim štednjama čiju vrijednost izjeda inflacija«.

Rastući trend

Prošla je godina bila sedma godina zaredom u kojoj se bilježi burzovni rast cijene zlata, što je samo dio dužeg rastućeg trenda koji uz povremene kraće prekide traje već dva desetljeća. Naime, cijena zlata u zadnjih je dvadeset godina porasla za više od 650 posto, a prosječni godišnji rast u tom je periodu bio veći od 9 posto, što je prinos s kojim ulagači itekako mogu biti zadovoljni jer je, primjerice, tri puta veći od prinosa na državne vrijednosne papire namijenjene građanima.

Više je razloga zbog kojih smo svjedočili velikom porastu cijene zlata, a među njima se izdvajaju geopolitičke nestabilnosti kao jedan od glavnih pokretača tržišta. Ivanović pojašnjava da se fizičko zlato smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima i zbog toga potražnja za njim uvijek raste kada u svijetu raste razina neizvjesnosti.

– U zadnjih nekoliko godina, otvoreni sukobi u Ukrajini i Izraelu te rastuće tenzije između SAD-a i istočnih zemalja stvorile su određenu razinu straha na tržištu koji je podjednako i velike institucionalne investitore, kao i one male individualne, usmjerio prema zlatu kao sredstvu očuvanja vrijednosti, navodi Ivanović.

Osim geopolitičkih faktora, na rast cijene zlata utječe i smanjenje kamatnih stopa u SAD-u koje je u povijesti uvijek koreliralo s rastom cijene zlata, a sveprisutna inflacija koja izjeda kupovnu moć novca čini bankovnu štednju neisplativom, zbog čega se sve više građana okreće alternativnim oblicima štednje, među kojima je zlato sve popularnije.

Potencijalna recesija

Uz to, sve češće u medijima možemo slušati o usporavanju gospodarstva i potencijalnoj novoj recesiji u Njemačkoj, što je također signal investitorima i štedišama da počnu razmišljati o ulaganju u zlatne poluge i zlatnike, tvrdi Ivanović.

– Ako pogledamo povijest, cijena zlata najviše je rasla u periodima velikih ekonomskih kriza i recesija, kada drugi oblici ulaganja postaju neisplativi ili rizični. Kada to spojimo s već spomenutim geopolitičkim napetostima, inflacijom, smanjenjem kamatnih stopa i slabljenjem dolara, jasno je da imamo svojevrsnu savršenu oluju koja ulaganje u zlato čini isplativijim nego inače, pojašnjava Ivanović.

S obzirom da se nalazimo na početku nove godine, opravdano je pitati se je li pred nama novi period rasta cijene zlata. Ivanović tvrdi da je moguće analizirati faktore za koje znamo da doprinose rastu cijene zlata.

– Geopolitičke nestabilnosti koje uključuju otvorene sukobe i trgovinske ratove bit će aktualne i u novoj godini, kao i smanjivanje kamatnih stopa te sveprisutna inflacija. Kada tome dodamo mogućnost nove recesije, jasno je zašto većina analitičara, uključujući one iz Bank of America i Goldman Sachsa, očekuju nastavak rasta cijene zlata u 2025. godini, poručuje Ivanović i dodaje da Svjetsko vijeće za zlato predviđa cijenu od 7.000 dolara po unci do 2030. godine.

Dražen KATALINIĆ