ZAGREB – Debljinu treba definitivno shvatiti kao kroničnu bolest koja traži farmakoterapiju koju treba učiniti dostupnijom barem za najrizičnije skupine stanovnika – adolescente, djecu nakon 12 godina, žene koje planiraju trudnoću, jer se zna da se za žene s debljinom koje idu u postupke potpomognute oplodnje ulažu puno veća sredstva, upozorila je Sanja Klobučar Majanović, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu i endokrinologinja iz KBC-a Rijeka na jučerašnjem okruglom stolu saborskog Odbora za zdravstvo na temu problema debljine u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj su na raspolaganju tri lijeka za liječenje debljine, ali je samo jedan od njih takvog sigurnosnog profila da se preporučuje pacijentima s tim problemom. No, lijekovi za debljinu nisu ni na osnovnoj, niti na dopunskoj listi lijekova HZZO-a, već pacijenti u potpunosti snose trošak liječenja. A to je, ističe liječnica, za veliku većinu pacijenata u postojećim ekonomskim okolnostima nedostupno. Takvom se terapijom u šest mjeseci tjelesna težina može reducirati za oko 10 posto.

– Problemu debljine treba pristupiti u prvom redu prevencijom, ali i imajući u vidu da je dvije trećine odraslog stanovništva u Hrvatskoj pretilo, kao i da u velikom broju slučajeva sama promjena načina života i prehrane nije dovoljna, upozorila je. Nažalost, samo je dva posto hrvatske populacije dobilo dijagnozu debljine, što znači da je bolest u velikoj većini slučajeva neprepoznata i neliječena. A osim lijekova, tu su na raspolaganju i druge metode – endoskopske i kirurško smanjenje želuca, koje daje najbolji dugoročni rezultat, ali nosi i najveći zdravstveni trošak.

Poznato je da su Hrvati najdeblja nacija u Europi, sa 64 posto stanovnika s viškom kilograma, dok je europski prosjek 53 posto. Poseban je problem pretilost kod djece, jer se u zadnjih 20 godina postotak djece s problemom debljine gotovo udvostručio, pa ih je tako danas čak 35 posto. Prevencijom debljine, upozoravaju stručnjaci, prevenirale bi se i kronične bolesti koje su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj – kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Debljina je, nakon pušenja, drugi preventabilni uzrok smrtnosti, podsjeća Klobučar Majanović.

Rana dijagnostika debljine trebala bi biti uspješnija nakon uvođenja sistematskih pregleda koje priprema ministar Beroš, istaknuo je Tomislav Benjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

– Upravo se radi plan sistematskih pregleda u suradnji Ministarstva zdravstva i HZJZ-a, a plan je da se na sistematske preglede kod obiteljskih liječnika pozivaju svi stariji od 18 godina. To je idealno mjesto za prevenciju i pravodobno dijagnosticiranje debljine, smatra Benjak.

Odbor za zdravstvo predložit će Hrvatskom saboru donošenje Rezolucije o debljini, kako bi se Hrvatska pridružila preporukama Svjetske zdravstvene organizacije o borbi za efikasnije preveniranje i liječenje debljine u cilju smanjenja komplikacija ove bolesti.