Novi trend

Hrvati se opijaju sve mlađi, hospitalizirani već i 12-godišnjaci. Rekorder? 4,2 promila!

Portal Novi list

Ilustracija / Foto Pixabay

Ilustracija / Foto Pixabay

Jedna promjena u svjetonazoru koja postmodernistički kaže svima probaj sve i probaj sada, kaže Zoran Zoričić



Ne samo da raste broj odraslih ovisnika o alkoholu, nego je primjetan trend opijanja u sve mlađoj dobi.


Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj u Hrvatskoj je 9% više maloljetničkog opijanja od razine EU-a.


Maloljetničko alkoholiziranje problem je s kojim se sustav bori godinama, a poražavajuća statistika pokazatelj je da je potrebno uložiti još više napora u prevenciju, javlja HRT.




Zbog trovanja alkoholom prošle je godine hospitalizirano čak 76 maloljetnika. Najmlađi je imao samo 12 godina, a najviša izmjerena koncentracija alkohola u krvi bila je 4,2 promila.


Probaj sve i probaj sada


– Godinama pratimo trendove gdje mladi u Hrvatskoj počinju sve ranije konzumirati alkoholna pića, dečki u 12 godini, cure u 13.


Jedna promjena u svjetonazoru koja postmodernistički kaže svima probaj sve i probaj sada, rekao je Zoran Zoričić, predsjednik Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara.


Prema podacima iz 2019. 45 posto 15-godišnjaka napilo se barem jednom mjesečno. Mladi Hrvati smjestili su nas na 5. mjesto neslavne liste koju predvode Danci.


– Nisu iznenađujući podaci, mi to već znamo i nekako podaci dosljedno pokazuju da imamo problem s konzumacijom alkohola mladih.


I ono što je možda neki novitet koji se sad dogodio to je da su po prvi puta sad u zadnjih deset godina, djevojke konzumiraju alkohol isto kao dečki, s tim da dečki ne konzumiraju manje, istaknula je Martina Ferić, socijalni pedagog.


Nemojmo biti licemjerni


Poražavajući podaci rezultat su toga što je alkohol najprihvatljiviji oblik ovisnosti u društvu.


– Pijenje odraslih potiče pijenje mladih, nemojmo u hrvatskom društvu biti licemjerni i govoriti o pijenju mladih, a da izuzmemo nas odraslu generaciju od odgovornosti za to, ističe Zoričić, te dodaje da s mladima treba razgovarati i educirati ih.


– Treba im reći da imaju pravo da donesu odluku, ali prije nego donesu odluku da se informira o dobrim i lošim posljedicama uporabe nečega, kaže.


U Laboratoriju za prevencijska istraživanja godinama proučavaju i uzorke ponašanja kod mladih. Napominju da je eksperimentiranje s alkoholom dio adolescencije.


– Kad bi to pomaknuli na 14 ili na 16 godina napravili bi jako veliku stvar i ono što bi kao društvo mogli napraviti je da uložimo napore da to eksperimentiranje ili uzimanje povremeno, znači imanje iskustva zapravo ne pređe u redovito korištenje, kaže Ferić.


Preventivni programi


Preventivni programi postoje, ali je potrebno njihovo poboljšanje. Cilj Vladina akcijskog plana je smanjiti dostupnost alkohola maloljetnicima, ali i uvesti restrikcije u reklamiranju alkoholnih pića.


– Već sada se provode brojni preventivni programi kojima se osnažuju mladi, kojima se potiče samopoštovanje u populaciji mladih i kojima se uči zapravo o štetnosti konzumacije alkohola.


Provode ih najčešće naše službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, rekla je za HRT Ivana Portolan Pajić.


Stručnjaci napominju da Hrvatska ima dobar zakon, ali je potrebno više uložiti u njegovo provođenje jer je alkohol za maloljetnike i dalje lako dostupan.