Iako su kamate na kredite građanima na relativno visokim razinama, pa se tako za stambene kredite kreću od 4 do 5 posto godišnje, a za gotovinske iznad 6 posto, krediti kućanstvima pokazuju stalan i sve brži rast. Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, koje prenose RBA analitičari, ukupni krediti kućanstvima iznosili su na kraju siječnja ove godine 21,9 milijardi eura, što predstavlja godišnji rast od 10,2 posto (oko 2 milijarde eura).

Pritom stambeni krediti s iznosom od 11 milijardi eura čine polovinu ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 10,4 posto, te mjesečnu od 0,6 posto (u odnosu na prosinac).

No, što se tiče stambenih, analitičari RBA kažu da »tekuća kretanja sugeriraju relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima« te da je »dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica baznog učinka«, odnosno činjenice da je mjesečni rast kredita lani u siječnju bio skroman jer su se, kažu, kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija koji se dogodio u ožujku 2023.

No, skupina kredita koja raste sve brže su gotovinski nenamjenski krediti koji su koncem siječnja iznosili 8,1 milijardu eura, čime je njihov udio povećan na 36,8 posto ukupnih kredita, te su ostvarili godišnji rast od čak 12 posto, a mjesečni od gotovo 1 posto (0,9 posto).

Ponovo u minus

– Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama. U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća, za očekivati je nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima, tumače analitičari RBA.

Navode da su treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima (minusi), s iznosom od 786 milijuna eura (što je 3,6 posto ukupnih kredita), bilježili pad na godišnjoj razini od kraja 2022. U siječnju je taj trend prekinut, no rast je iznosio svega 0,3 posto godišnje, ali 1,6 mjesečno. Krediti po kreditnim karticama čine pak 1,8 posto ukupnih kredita, te su na mjesečnoj razini pali za 1,1 posto, ali su na godišnjoj porasli za 1 posto.

U RBA-ovim analizama, navodi se da je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kredite iznosila u siječnju 6,3 posto, što je u odnosu na razdoblje prije početka zaoštravanja monetarne politike više za 86 baznih bodova (0,86 postotnih bodova). Istovremeno, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite iznosila je 3,8 posto, zaključuju.

No, kada se zaviri u pojedinačne ponude banaka, vidljivo je da su kamate na stambene kredite nominalno između 4 i 5 posto, a efektivne idu i iznad 6 posto. To su najviše razine kamata u zadnje dvije godine jer su primjerice još u ljeto 2022. bile na oko 2 posto. Riječ je o udvostručenju ovih kamata, pa je jasno da i potražnja pada te se to odražava i na promet na tržištu nekretnina koji je značajno usporio. No, to (još) nije rezultiralo padom cijena. Čak ni potražnja za stambenim kreditima, unatoč njihovoj skupoći, nije pala koliko bi se moglo očekivati.

Skupa košarica

Što se tiče gotovinskih kredita, jasno je da se njima krpaju sve veći troškovi života. Jer, mnogima plaća nije narasla ni centa, dok su se cijene nekih nužnih dobara udvostručile. A tko diže kredit jer mu plaća nije dovoljna za pokrivanje košarice, dodatno gubi i na plaćanju kamata. Svi se pitaju kada će kamate na kredite prema dolje, a za očekivati je da bi se taj pad mogao dogoditi vrlo skoro, s obzirom na to da se očekuje da bi Europska središnja banka već u lipnju mogla početi spuštati ključne stope, jer je inflacija usporila.

Ako je ključna stopa sada na 4 posto, do kraja godine mogla bi, kroz nekoliko navrata, biti snižena na ispod 3 posto. Sada su kamate na stambene kredite fiksne pa građani koji su ih podigli prije par godina, uz povoljnije uvjete, nisu ni osjetili njihov rast. Građani koji pak sada dižu stambene kredite, također ih uzimaju uz fiksne stope (jer sada samo takvi i postoje), koje su međutim sada puno više. No, očekuje se da će ih, ako tržišne jednom padnu, moći ipak refinancirati.

No, refinanciranje nosi i dodatne troškove. Predviđa se međutim da bi kamate mogle ostati trajno nešto više no ranije jer se i razina ostalih cijena digla i ostala »zalijepljena« na višem nivou.

Bankari pak i dalje tvrde da je trošak zaduživanja za kupnju stana u Hrvatskoj i dalje među najnižim u europodručju.

To sad vodi prema pitanju politike plaća koja je u javnom sektoru široke ruke, no sve skupa i dalje je znatno ispod standarda eurozone.