Iznos koji su hrvatski građani na radu u inozemstvu poslali svojim obiteljima u Hrvatsku, uz naknade hrvatskih radnika zaposlenih u stranim kompanijama, u drugom je kvartalu ove godine dosegnuo 2,973 milijarde eura, podaci su Hrvatske narodne banke.

Kako je u cijeloj 2022. godini iz inozemstva u domovinu doznačeno više od 5,1 milijarde eura, za očekivati je da ćemo i ove godine nadmašiti taj iznos. Naime, doznake naših građana iz inozemstva kontinuirano rastu iz godine u godinu, osim pada tijekom pandemijske 2020., pa su tako 2021. iznosile više od 4,25 milijardi eura, da bi već u 2022. taj iznos »podebljali« za 880 milijuna eura ili za 20,6 posto, na već spomenutih 5,1 milijardu eura.

Snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu.

Iseljenička zajednica

Gledano po zemljama iz kojih doznake dolaze, na prvom je mjestu, očekivano, Njemačka, iz koje je u domovinu uplaćeno čak 1,14 milijardi eura u samo prva dva kvartala ove godine. Na drugom je mjestu Irska, ali sa značajno manjim iznosom doznaka od 323,4 milijuna eura, zatim Nizozemska iz koje je u domovinu poslano 295 milijuna eura, iz Austrije su doznačena 232 milijuna, na petom mjestu po uplatama iz inozemstva je Slovenija sa 151,7 milijuna eura, a slijedi je Švicarska sa 120,3 milijuna eura.

Doznake iz ostalih zemalja manje su od 100 milijuna eura, a tu su se na prvom mjestu našle Sjedinjene Američke Države iz kojih nam je dijaspora uplatila 90,5 milijuna eura, iz Italije su nam doznačili gotovo 80 milijuna, iz Ujedinjenog Kraljevstva 51 milijun eura, a slijede doznake iz Bosne i Hercegovine iz koje je na račune hvatskih građana uplaćeno 47,8 milijuna eura.

Zanimljivo je da su iz zemalja koje imaju brojnu hrvatsku iseljeničku zajednicu, poput Australije i Kanade, u domovinu do kraja drugog tromjesečja ove godine doznačena tek 36,4 milijuna eura: 23,1 milijun iz Australije i samo 13,3 milijuna iz Kanade, što je manje od doznaka hrvatskih građana iz Srbije, iz koje je uplaćeno 14 milijuna eura. Iz Malte nije doznačen ni cent, kao ni tijekom cijele 2022., dok je 2021. iz te najmanje članice Europske unije doznačeno 14,5 milijuna eura.

Najviše u BiH

No, s druge strane, i Hrvatska je zemlja koja šalje novac drugima u inozemstvo. Teško da možemo očekivati da će naše obitelji uplaćivati novac svojim članovima na radu u, primjerice, Njemačkoj, ali je zato za očekivati da će strani radnici iz azijskih zemalja, kojih je sve više u našoj zemlji, nešto od plaće zarađene u Hrvatskoj ipak uspjeti uštedjeti i poslati svojim obiteljima na Dalekom istoku. Tu stvari izgledaju malo drukčije.

Prema posljednjim podacima HNB-a, strani su radnici iz Hrvatske u inozemstvo do kraja drugog kvartala ove godine uplatili ukupno 607 milijuna eura, što je gotovo dvostruko manje od iznosa koji su hrvatski građani doznačili u Hrvatsku samo iz Njemačke.

Pritom je najviše novca iz Hrvatske uplaćeno građanima Bosne i Hercegovine, 133,3 milijuna eura, a već na drugom mjestu po doznakama našla se Njemačka u koju je otišlo upola manje nego u BiH, odnosno 62,2 milijuna eura, dok je Srbija po uplatama iz Hrvatske na trećem mjestu s doznačenih 53,7 milijuna eura.

Ovdje valja napomenuti da se osim tradicionalnog slanja novca članovima obitelji, u statistiku ubrajaju i naknade stranih radnika koji rade za naše kompanije, a također i dohoci radnika koji na posao putuju u njima susjednu Hrvatsku.

Ako ste se pitali koliko radnici iz azijskih zemalja na privremenom radu u Hrvatskoj novca šalju u svoje domovine, podaci HNB-a pokazuju da su Nepalci na viskom četvrtom mjestu, odmah iza Srbije, a u Nepal su do kraja drugog kvartala poslali 27,1 milijun eura i time nadmašili »tradicionalne« uplate stranih radnika iz Hrvatske na Kosovo (22,2 milijuna eura), Sjevernu Makedoniju (23,1 milijun eura) ili Albaniju (10,4 milijuna).

Nepalci će, ukoliko se zadrže na radu u Hrvatskoj, do kraja godine najvjerojatnije premašiti lanjske doznake koje su ukupno iznosile 32,2 milijuna eura.

Nisu loši ni Indijci, koji su u svoju nesvrstanu domovinu do polovice ove godine doznačili 18,2 milijuna eura, a usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini doznačili su 20,5 milijuna pa je za očekivati da bi ove godine taj iznos mogli i udvostručiti. I, konačno, Filipinci su svojim obiteljima do kraja lipnja ove godine poslali 17,2 milijuna eura i gotovo već dosegli cjelokupni lanjski iznos od 18,4 milijuna eura.

Demografska tranzicija

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatsku se posljednjih godina sve više doseljavaju stranci koji bi, po ocjeni stručnjaka, kroz nekoliko desetljeća u kombinaciji s padom nataliteta i nastavkom trenda iseljavanja mogli izmijeniti etničku strukturu zemlje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani se iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 35.912 osoba, među kojima je bilo 70 posto stranaca, a odselilo se 40.424, među kojima 64 posto hrvatskih državljana.

U ukupnom broju doseljenih znatan je udio stranaca koji su u Hrvatsku došli temeljem dozvola za boravak i rad, a u DZS-u procjenjuju da će povećan broj stranaca s radnim dozvolama utjecati na demografsku sliku, ali ne značajno, jer oni idu tamo gdje imaju bolje uvjete.

No, ako je suditi po stalnom rastu uplata stranih radnika u njihove domovine, oni se ili duže zadržavaju u Hrvatskoj ili ih svake godine dolazi (ali i odlazi) sve više. Uplate nepalskih radnika u Hrvatskoj u Nepal 2021. iznosile su 13 milijuna eura, da bi već prošle godine premašile 32 milijuna eura; Indijci su 2021. poslali 8,4 milijuna eura u domovinu, a već 2022. godine 20,5 milijuna, dok su se uplate Filipinaca iz Hrvatske u njihovu domovinu u godinu dana gotovo utrostručile, sa 6,6 milijuna 2021. na 18,4 milijuna prošle godine.

Osim stranih radnika iz dalekoistočnih zemalja, lani se u Hrvatsku najviše osoba doselilo iz Njemačke, za koje se pretpostavlja da su naši ljudi koji su došli u svoju zemlju provesti umirovljeničke dane, navode u DZS-u, dok je iz BiH došlo 22,4 posto svih doseljenih, no tu se često radi o Hrvatima kojima je naša zemlja samo tranzitna postaja za odlazak u druge države.

Pa iako se u Hrvatsku zbog manjka radne snage doseljava sve više stranaca, Hrvatska je još uvijek daleko od atraktivnih useljeničkih zemalja, poput Njemačke ili Švicarske, a to bi se moglo promijeniti ako se poveća životni standard i kvaliteta življenja. A kako su veliki dijelovi Hrvatske ispražnjeni, poput Slavonije, tako je sve više i nenaseljenog geografskog prostora koji bi mogli zaposjesti novi naseljenici, napominju demografi.

Zbog demografske tranzicije i s njom povezane izmjene etničke strukture stanovništva, Hrvatsku očekuje sudbina Njemačke ili Austrije, u kojima je svaki četvrti stanovnik stranac, upozorava demograf s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Tado Jurić, uz procjenu da će do sredine stoljeća u Hrvatskoj živjeti od 30 do 40 posto stranaca, kontinentalna Hrvatska sve će više pustjeti, a svaki drugi Hrvat živjet će u Zagrebu.

Značajan rast transfera u zemlje izvan Unije

Prema podacima Eurostata, na razini cijelog EU-a u posljednjih pet godina primjetan je značajan rast transfera u zemlje izvan Unije, koji su od 2018. godine porasli za 41 posto, dok su priljevi novca u EU pokazali znatno skromniji rast od samo 15 posto.

Tako je samo devet članica Unije lani zabilježilo višak priljeva u odnosu na odljev novca iz zemlje, a na vrhu te liste je upravo Hrvatska s viškom od 1,9 milijardi eura ili 2,8 posto BDP-a, što znači da je hrvatska dijaspora iz zemalja izvan EU-a u domovinu doznačila više novca nego što su strani radnici na privremenom radu u Hrvatskoj poslali u svoje zemlje. Hrvatsku po viškovima slijede Bugarska i Portugal, kojima višak priljeva novca čini 1,4 posto BDP-a, i Rumunjska s 1,3 posto BDP-a.