ZAGREB – Tek rijetki građani Hrvatske zasad pokazuju interes za mjeru Biram Hrvatsku kojom ih Vlada, uz dodatni poticaj za samozapošljavanje, želi potaknuti na povratak iz inozemstva ili na preseljenje unutar Hrvatske u nerazvijenije i demografski opustjele krajeve.

Takav se zaključak nameće na osnovi dosadašnje provedbe mjere Biram Hrvatsku koja, uz potporu za samozapošljavanje od najviše 120 tisuća kuna, nudi i dodatni poticaj od 50 tisuća kuna za one koji se vrate iz inozemstva i pokrenu posao u Hrvatskoj, a 25 tisuća kuna za građane koji su unutar Hrvatske spremni na preseljenje u slabije razvijene krajeve.

Hrvatski zavod za zapošljavanje od početka primjene novih mjera za samozapošljavanje, odnosno od početka godine do početka prošlog tjedna, primio je 84 zahtjeva za mjeru Biram Hrvatsku – povratak iz inozemstva, a odobren je 51 zahtjev.

Istovremeno su za mjeru Biram Hrvatsku – preseljenje unutar Hrvatske pristiglo 24 zahtjeva, a odobreno je njih 19. Ostali se još razmatraju ili su odbijeni.

Loša perspektiva

I tako male brojke pokazuju da je dva i pol puta više ljudi iskoristilo potporu nakon povratka iz inozemstva nego što ih je zatražilo potporu za preseljenje unutar Hrvatske.

Kad su iz Vlade najavili mjeru, isticali su da su svjesni da ona neće značiti masovan povratak, nego tek olakšavanje povratka onima koji još važu hoće li učiniti taj korak.

Ipak, procjena je bila da bi ta mjera mogla imati od tri do četiri tisuće korisnika u nekoliko godina, a ako je suditi po prvih devet mjeseci provođenja mjere, ona neće imati takav doseg.

U oba slučaja riječ je tek o promilima od ukupnog broja ljudi koji su se samo ove godine iselili iz Hrvatske ili su iz nerazvijenih krajeva preselili u razvijenija područja Hrvatske.

Utjecaj mjere na zaokret u tim procesima zasad je doista zanemariv, ali se i na osnovi ovih brojki može izvući zaključak da Hrvati od povratka u Hrvatsku još manje perspektivnim smatraju preseljenje unutar Hrvatske, u krajeve koji gospodarski i demografski zaostaju.

Razlog je možda i to što se za povratnike u Hrvatsku nudi dvostruko veća dodatna potpora od one koju dobivaju građani koji su spremni na preseljenje u nerazvijenije krajeve.

Uz to, građani koji žele ostvariti potporu Biram Hrvatsku, prije podnošenja zahtjeva za dodatne potpore, prvo moraju ostvariti potporu za samozapošljavanje prema općim uvjetima, odnosno onima koji vrijede za sve koji u Hrvatskoj koriste tu mjeru.

Tek nakon što ostvare tu potporu, a ona može biti do 120 ili do 80 tisuća kuna, mogu podnijeti i zahtjev za potporu Biram Hrvatsku koja u slučaju povratka donosi dodatnih 50 tisuća kuna.

To znači da i uz najveću potporu od 120 tisuća kuna, oni koji se vrate u državu ukupno kroz mjere samozapošljavanja mogu dobiti 170 tisuća kuna, pa je pitanje koliko je potpora od 22 tisuće eura za pokretanje neizvjesnog posla motivirajuća da bi netko napustio posao na zapadu Europe.

Tako da je moguće da su mjeru iskoristili oni koji su svejedno planirali povratak i pokretanje posla u Hrvatskoj.

Sektorska raspodjela

Pravo na potporu kroz mjeru Biram Hrvatsku – povratak iz inozemstva, imaju hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz zemalja europskog gospodarskog prostora, koji osim članica Europske unije uključuje Island, Lihtenštajn i Norvešku, te Švicarsku i Veliku Britaniju.

Uvjet je i da su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u zemljama EGP-a ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih.

Prije nego što zatraže potporu od 50 tisuća kuna za povratak, moraju ostvariti opću potporu za zapošljavanje, a ako se odluče registrirati tvrtku iz područja rudarstva, prerađivačke industrije, opskrbe vodom i električnom energijom ili građevinarstva, dobivaju osnovnu potporu od 120 tisuća kuna.

No, ako krenu u trgovinu, prijevoz, zdravstvenu zaštitu ili umjetnost i rekreaciju, dobivaju potporu od 80 tisuća kuna. Kad je u pitanju potpora za preseljenje registrirane djelatnosti unutar Hrvatske, njome Vlada želi »osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banije, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka«.