U drugom dijelu istraživanja, Dnevnik Nove TV je objavio ispitivanje mišljenja građana o tome kako građani ocjenjuju rad stožera, kome najviše vjeruju kada je u pitanju korona virus te koje mjere odobravaju, a koje bi ukinuli.

Ocjena rada stožera

Građani rad stožera ocjenjuju trojkom. Očekivano, malo lošije stožer ocjenjuju mladi, a bolje starija populacija.
Kada je u pitanju odobravanje poteza stožera, tu primjećujemo jednu promjenu. Rad stožera i dalje odobrava dvije trećine građana, njih 68 posto, ali potpora im pada. Poteze stožera ne odobrava njih 27 posto i nije sigurno, odnosno nema stav, 5 posto ispitanika.
Među biračima HDZ-a je najviše onih koji su skloni podržati odluke stožera, a među biračima Mosta najveća je skepsa.

Više od polovine građana, njih 56 posto, misli da vlada poduzima odgovarajuće mjere protiv pandemije. Više od jedne trećine, njih 36 posto s tim se ne slaže, a 8 posto je bez stava.

60 posto građana drži se svih uputa stožera. Većine ih se drži 35 posto, a dijela uputa 5 posto građana. Među najposlušnijima su birači bivše SDP-ove koalicije, pa onda HDZ-ovci. I žene se više drže uputa od muškaraca, te očekivano – stariji.

Povjerenje građana

Kada Hrvati trebaju odabrati jednu osobu kojoj najviše vjeruju, na prvom mjestu je to Alemka Markotić. Za nju se odlučilo 29 posto ispitanika. U najvećem postotku ona je prvi odabir među Istrijanima i Primorcima, zatim Dalmatincima. Više HDZ-ovaca – zanimljivo – upravo nju drži prvim izborom, nego Vilija Beroša ili Davora Božinovića.

Slijedi je Ivan Đikić kojeg na prvo mjesto prema povjerenju stavlja jedna četvrtina građana. On je prvi odabir najvećeg postotka glasača nekadašnje SDP-ove koalicije, te platforme Možemo.
Ministra zdravstva Vilija Beroša – ako treba odabrati jednu osobu – bira 16 posto ljudi, Krunoslava Capaka 5, Gordana Lauca 4 posto.

Šefa Nacionalnog stožera, Davora Božinovića, kao jednu osobu kojoj najviše vjeruju bira 2 posto ispitanika, a nikoga – 8 posto građana. Nekog drugog izdvaja 2 posto, a bez stava je 9 posto ispitanika.

Gdje postrožiti, gdje popustiti?

Hrvati bi u najvećoj mjeri zatvorili kina i kazališta, za to se izjasnilo njih 58 posto. Škole bi na online nastavu prebacila polovica ispitanika, njih 52 posto. Kada je riječ o zatvaranju vjerskih objekata – to bi učinio također svaki drugi građanin, njih 50 posto, dok bi radno vrijeme trgovina ograničilo njih gotovo 40 posto.

Sad su aktualne propusnice – a zanimljivo, uvelo bi ih više od trećine građana, njih 37 posto. Isto toliko njih bi zatvorilo sve djelatnosti osim ljekarni i trgovina, dok bi vrtiće zatvorio svaki treći građanin, njih 33 posto. Policijski sat noću uvelo bi 23 posto ispitanika.

Kada je u pitanju ublažavanje ili ukidanje postojećih mjera, Hrvati bi u najvećem postotku ponovno otvorili kafiće i restorane. Tako se izjasnilo njih 46 posto. Za zabranu događanja na javnim površinama nije svaki treći građanin, odnosno njih 34 posto, a gotovo isti postotak bi ukinuo ograničenja za sprovode.

32 posto nije za ograničenje broja ljudi na kućnim zabavama, protiv zabrane javnih okupljanja je 31 posto građana, 28 posto građana nedostaju koncerti, a isto toliko ne želi nastavu online. Protiv ograničavanja održavanja svadbi je 27 posto ispitanika.

U božićno vrijeme, kada ljudi najviše posjećuju crkve i trgovine, 27 posto građana odobrilo bi popuštanje mjera koje se odnose na te objekte. Svaki peti bi ih popustio i kada su u pitanju noćni klubovi, a njih 18 posto izjasnilo se protiv maski u javnim prostorima.

Da nijednu mjeru ne treba popustiti, smatra 24 posto građana.