Masakr u Splitu

HRT-ov urednik o puštanju kadra ubijene žene: ‘Postupili smo profesionalno’

P. N.

Foto M. Prpic / M. Lelas PIXSELL

Foto M. Prpic / M. Lelas PIXSELL

"Štitio se identitet svih, i žrtve, i maloljetnog djeteta, i svi oni koji su bili u tom videu su, kako mi to kažemo, bili zamagljeni, odnosno blurani", ustvrdio je Smrtić



Voditelj i urednik HRT-ovog Otvorenog Damir Smrtić ne vidi problem u tome što je nacionalna TV kuća u svojem središnjem Dnevniku prekjučer pustila kadar u kojem se vidjela žrtva brutalnog ubojstva u Lidlovoj trgovini u Splitu. Kaže da je HRT svoj posao odradio profesionalno i postupio po profesionalnim kodeksima.


“Štitio se identitet svih, i žrtve, i maloljetnog djeteta, i svi oni koji su bili u tom videu su, kako mi to kažemo, bili zamagljeni, odnosno blurani”, ustvrdio je Smrtić.


Prof. dr. sc. Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekla je kako svatko od nas može imati građansku dužnost i savjesnost da prijavi nasilje i reagira kada čuje da se događa nešto što može ugroziti život ili sigurnost bilo koga.




“Ova situacija u Splitu je pokazala kako su građani, kupci, odmah priskočili u pomoć žrtvi. To je po meni bilo zaista na jedan primjeren način pokazano kako su ljudi hrabri, ne okreću glavu”, rekla je Ajduković, govoreći o videu s mjesta zločina.


Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije, rekla je kako prijave i dalje najčešće dobivaju od samih žrtava, ali da se, kako vrijeme prolazi, građane osnažuje da sve češće prijavljuju nasilje.


“I građani to doista i čine”, dodala je, a istaknula je i da građani sve češće koriste i online mehanizam “Red button”.


Dr. sc. Maja Mamula, psihologinja i koordinatorica Ženske sobe, rekla je da postoje brojni okidači za tako teške zločine. Poručila je da trebamo biti realni i probati se suočiti sa svim razlozima za otpor prema prijavi nasilja.


“Mi jesmo patrijarhalno društvo, muškarci i žene nemaju istu moć unutar ovog društva. Iz tog proizlazi da postoji čitav niz predrasuda prema ženama, pogotovo prema ženama koje su preživjele nasilje. Značajnom dijelu žena koje i prijave nasilje se ne vjeruje – ili uopće, ili u njihovu procjenu razine opasnosti. Osim nepovjerenja prema žrtvama, problem je i da se ni ne prepoznaju svi oblici nasilja, rekla je također Mamula.


Psihologinja i psihoterapeutkinja Maja Vučić rekla je da normalna, psihički zdrava osoba ne može počiniti takav zločin, već da su to uvijek ljudi koji imaju poremećaj ličnosti ove ili one vrste


“Netko tko raste u takvoj obitelji s osobom koja ima poremećaj ličnosti i ostaje u braku s takvom osobom dugi niz godina, ne može ni ona na kraju biti zdrava, jer da uopće preživi to, i ona mora razviti neki od oblika poremećaja ličnosti. Kad dijete odrasta u takvoj obitelji dugi niz godina, a ja danas imam takve klijente koji imaju 20 i koju godinu, još uvijek su članovi takve obitelji gdje odrastaju u nasilju, oni ne prepoznaju da je to nasilje, rekla je Vučić, piše HRT.