Hrvatsku je ove jeseni zahvatila epidemija hripavca, a broj novih slučajeva i dalje raste. Kao jedan od glavnih razloga raširenosti bolesti za koju već šezdesetak godina postoji cjepivo koje je sastavni dio kalendara cijepljenja, navodi se sve slabija cijepljenost djece za koju ova bolest može biti opasna. S druge strane, epidemije hripavca javljaju se ciklički budući da zaštita koju pruža cjepivo s godinama slabi.

Da je sve više sumnji na hripavac ili pertusis, dokazuje i povećan broj testiranja na ovu bolest u zavodima za javno zdravstvo. Tako se jučer u Zagrebu u kojem su dosad službeno potvrđena 504 slučaja hripavca čekalo u redu na testiranje ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Liječenje antibiotikom

U Primorsko-goranskoj županiji, kako kaže dr. Andrea Petaros Šuran, zamjenica voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, stanje nije dramatično kao u Zagrebu i Dalmaciji, ali je ipak zabilježen povećan broj testiranja i pozitivnih nalaza. Samo prošli tjedan u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo na Mlaki na pertusis se testiralo 80 osoba, od čega ih je 15 bilo pozitivno. Drugim riječima, pozitivno na ovu bolest bilo je gotovo 20 posto testiranih.

– Na pertusis testiramo građane svake srijede ovdje na Mlaki, a uzorci se potom četvrtkom šalju na obradu u Zagreb. Bolest uglavnom zahvaća djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, no nedavno smo imali slučaj čovjeka zaraženog hripavcem u dobi od 60 godina, kaže Petaros Šuran.

Od ljeta su u PGŽ-u službeno potvrđena 42 slučaja hripavca, a Petaros Šuran naglašava da epidemiolozi po dobivanju pozitivnih nalaza rade obrade kontakata kako bi se spriječilo širenje zaraze.

Pritom ističe kako nije svaki kašalj hripavac te da postoje slučajevi tvrdokornog kašlja koji nisu bili pozitivni na pertusis, kao i oni gdje je kašalj bio relativno slab, ali je pacijent bio pozitivan.

– Riječ je o suhom i intenzivnom kašlju koji oduzima zrak i tjera na povraćanje, a najintenzivniji je noću. Kašalj je iscrpljujući i dugotrajan, a zaražena osoba često uopće nema temperaturu. Bolest se liječi azitromicinom te se pet dana od uzimanja antibiotika osoba više ne smatra zaraznom. Isto tako, tri tjedna od pojave prvih simptoma pertusisa osoba više nije zarazna, kaže Petaros Šuran.

Najranjivije skupine

Kako dodaje, većina zaraženih u PGŽ-u je cijepljena protiv hripavca, izuzev male djece za koju ova bolest u nekim slučajevima može biti vrlo opasna, pa čak i smrtonosna. Najranjivija skupina su djeca starosti do dva mjeseca koja još nisu primila cjepivo koje se prima u pet doza. Prva doza daje se s dva mjeseca, druga doza s četiri i treća u šestom mjesecu starosti djeteta. Nakon toga slijedi docjepljivanje u dobi od jedne i pet godina.

U Hrvatskoj pada obuhvat cijepljenih protiv ove bolesti, što izrazito pogoduje njezinom širenju, pogotovo kad obuhvat cijepljenih padne ispod 90 posto. Prema podacima za PGŽ u protekloj godini može se uočiti da osim pada obuhvata cijepljenja u cijelosti, pada i broj docjepljivanja, tako da je nepotpuno cijepljenih sve više.

– Prošle godine primovakcinacija, dakle obuhvat onih koji su do šestog mjeseca primili tri doze cjepiva, iznosila je 87,24 posto. Docjepljivanje s godinu dana imalo je obuhvat od 85 posto, da bi posljednje docjepljivanje iznosilo samo 72 posto, što znači da imamo i značajan broj nepotpuno cijepljenih osoba, ističe Petaros Šuran.

Prema njezinim riječima, broj zaraženih od hripavca sigurno će još neko vrijeme rasti u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u PGŽ-u.

– Zima je, boravak u zatvorenim prostorima i kolektivima poput škola pogoduje širenju ove bolesti, tako da će još neko vrijeme krivulja epidemije hripavca kod nas još sigurno rasti, zaključuje Petaros Šuran.

Sporadični slučajevi gripe, COVID-19 i dalje prisutan

Novi slučajevi gripe i dalje se sporadično javljaju pa je tako u ovoj sezoni epidemije gripe zabilježeno sedam slučajeva zaraze. Osim jednog slučaja tipa B, svi ostali potvrđeni slučajevi gripe su tip A. Zasad nema hospitalizacija zbog gripe, a oboljeli su u dobi od tri do 83 godine.

– COVID-19 je i dalje prisutan te dnevno u Zavodu obavimo između 15 i 30 testiranja, pri čemu se utvrdi oko 20 posto pozitivnih nalaza. Primjerice, u ponedjeljak smo testirali 27 osoba i imali smo sedam pozitivnih slučajeva, kaže dr. Andrea Petaros Šuran, zamjenica voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a.