RIJEKA – Odlukom Europskog parlamenta autoindustrija će za desetak godina doživjeti veliki preobrat.

Mislimo li da se Hrvatsku to ne tiče, jer nemamo konvencionalnu automobilsku industriju, griješimo.

Prosječna starost vozila u Hrvatskoj je 15 godina, a s trendovima koje pratimo to će samo rasti. Nadalje, zapadne zemlje EU-a će se rješavati svojih starih vozila prije 2035. kad bi trebala biti u primjeni europska uredba o zabrani prodaje dizelaša i benzinaca, a stara vozila će završavati u siromašnijim i nerazvijenim zemljama. Istovremeno, starim automobilima dovodimo u pitanje sigurnost na cestama i veću smrtnost, vrlo je precizno i jednako toliko upozoravajuće mišljenje Valtera Flege, hrvatskog europarlamentarca iz redova IDS-a o konačnom odobrenju Europskog parlamenta na obaveznu primjenu nulte stope emisija CO2 novih automobila i kombija od 2035. godine.

Odluka koja znači da se za 12 godina više neće moći prodavati novi automobili na benzin i dizel izazvala je velik broj pitanja i nedoumica, čak i strahova kod hrvatskih vozača.

Istina, ovom se odlukom ne zabranjuje nakon te godine korištenje postojećih automobila na fosilna goriva, no zaustavlja se njihovu proizvodnju. Iako djeluje daleko, 2035. godina je mnogo bliža no što se čini tako da je potpuno nejasno kako se u tako kratkom vremenu misli izgraditi dodatne kapacitete za proizvodnju električne energije, još i više kako za milijune i milijune automobila osigurati punjenje električnom energijom u vremenskom standardu današnjeg »točenja« goriva.

To je pitanje u Hrvatskoj tim izraženije jer 20 posto domaćeg proračuna dolazi iz zone turizma koja je jako ovisna upravo o automobilima, poznati smo naime kao »autodestincija«.

Pitanje goriva

Puno odgovora još nema, niti su onima koji su izglasali zakonski paket »Spremni za 55« oni poznati. Glavni »krivac« za oblikovanje, raspravu i implementaciju ove uredbe zastupnik je nizozemskih liberala u Europskom parlamentu Jan Huitem. On je, naime, sastavio izvješće o reviziji europskih CO2 standarda za nove automobile i kombije. Njegove su osnovne teze da se u cilju ekološke zaštite i vraćanja ugljične ravnoteže do 2050. godine promet mora po tom pitanju postati neutralan. S obzirom na ovakve odredbe on će to i biti, no riječ je tu i o jednom nonsensu – koliko se god povećava udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora – sunce, vjetar, voda – jasno je da se do navedene godine neće prestati proizvoditi električna energija iz fosilnih goriva. Tim više što Europa ima na stotine milijuna automobila koja se pojavljuju kao nova, ne baš mala, trošila. Bit će automobila na struju, no hoće li biti energije za njih?

Što kažu naši »krivci« za prihvaćanje zakona o kojem pišemo, SDP-ovi europarlamentraci?

– Očekivana je to odluka, najavljena usvajanjem Zelenog plana, i ključni dio postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Automobilska industrija se već počela prilagođavati i prebacivati na proizvodnju vozila na alternativne pogone, poput struje i vodika. Povećanjem proizvodnje poboljšat će se i dostupnost električnih vozila te popratne infrastrukture. Nadalje, EU će, između ostalog, građanima direktno sufinancirati nabavu vozila s alternativnim pogonima kroz socijalni fond za klimu, težak 87 milijardi eura, naglasila je Biljana Borzan.

Mjere Vlade

Na pitanje kako ćemo obnoviti naš vozni park kad su noviji, zeleniji, pristupačniji i sigurniji automobili preskupi našim ljudima, Valter Flego kaže da ne želimo postati groblje starih vozila.

– Rješenje je u novim mjerama Vlade kako bismo ojačali kupovnu moć građana, donijeli mjere kojima će se poticati kupovina novih zelenijih vozila – kroz subvencije, smanjenje PDV-a na takva vozila te dostupnost odgovarajuće infrastrukture, zaključuje Flego.

Dakle, i nakon 2035. godine moći će se međusobno trgovati rabljenim »fosilnim« automobilima, ali ukupni trošak za vlasništvo, održavanje i gorivo može porasti. Drugim riječima, cijene fosilnih goriva će značajno porasti kao i porezna davanja tako da će ljudi biti prisiljeni sami odbacivati konvencionalne automobile. Dijelom će se iz tih izvora namirivati povlastice za kupnju električnih automobila kako bi ih se učinilo dostupnijima.

Progon »fosila« je s jedne strane opravdan, s druge nelogičan. Jer baš ti tako stigmatizirani dizelaši imaju najmanju potrošnju goriva. Osobni automobili oko 4,5 litara, kombiji za devet putnika, sedam litara. Je li onda ipak bilo održivije ekološko-tehnološki dotjerivati postojeće ili činiti nagli zaokret koji donosi jako mnogo pitanja za koje danas – nema odgovora.

Miletić: Prebrz tempo promjena

Tomislav Miletić, generalni direktor tvrtke C i P Automobili Import koja predstavlja automobilske marke Citroën i Peugeot za Hrvatsku kaže da je sve »još uvijek jednadžba s mnogo nepoznanica«.

– Nametnuti tempo ovako značajnih promjena je prebrz, dok je Hrvatska u dodatno težoj situaciji jer ona nije ta koja nameće, već samo slijedi promjene. Kad kažem da je mnogo nepoznanica, prvo je pitanje proizvodnje dovoljnih količina električne energije za koju znamo da se uvijek i ne proizvodi na – ekološki način. Također, trendovi u automobilskoj industriji, proizvodnja velikih, teških SUV-ova pa baš i nisu u skladu s ekologijom. Mnogo se toga mora odgovoriti, a trenutačno se ne može. Što se tiče automobilskih tvrtki koje predstavljam, mi slijedimo trendove i to na način na uvijek dajemo optimalni odgovor po pitanju optimalne ekološke mobilnosti, istaknuo je Miletić.