Cijena ulja u posljednjih godinu dana je povećana za čak 100 posto / Foto EMICA ELVEDJI/PIXSELL
Do »smirenja« cijena će morati doći, ističe Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovine u HUP-u i direktor NTL-a, objašnjavajući kako je ponašanje potrošača, zbog straha od recesije, već dovelo do smanjenja potražnje i da pojedini proizvođači postaju svjesni da su im cijene previsoke
povezane vijesti
ZAGREB – Cijene osnovne hrane na globalnoj razni, izvijestila je neki dan UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), pale su u srpnju za 8,6 posto u odnosu na lipanj i nastavak je to, čak i ubrzavanje, pada cijena jer su u lipnju cijene bile niže za 2,3 posto.
U srpnju su tako, pokazuje FAO-ov indeks, cijene žitarica pale za 11,5 posto na mjesečnoj razini, cijena pšenice niža je čak 14,5 posto, ponajviše pod utjecajem rusko-ukrajinskog dogovora o pomorskom izvozu, biljno ulje je jeftinije 19,2 posto i palo je na najnižu razinu u posljednjih deset mjeseci, a niže su i cijene šećera, mliječnih proizvoda i mlijeka. Dakle, cijene osnovnih namirnica koje su i sirovine za proizvodnju ostale hrane već dva mjeseca padaju, ali je pitanje kad će se i koliko preliti na cijene u trgovinama, odnosno hoće li od toga koristi imati i kupci, a analitičari upozoravaju da je rasplet još i dalje neizvjestan i zbog cijena energenta i rata u Ukrajini.
Posljednji službeni podaci o potrošačkim cijenama kažu da su cijene hrane u Hrvatskoj u lipnju u maloprodaji bile više za 1,1 posto u odnosu na svibanj, a podaci za srpanj koje će sljedeći tjedan objaviti Državni zavod za statistiku pokazat će je li pad globalnih cijena najvažnijih poljoprivrednih proizvoda utjecao možda i na cijene hrane u Hrvatskoj. Pad se u srpnju nije dogodio, ali bi dio najvažnijih proizvoda u maloprodaji ipak mogao pojeftiniti i to od jeseni, najavljuje nam to predsjednik Udruge trgovine u HUP-u i direktor NTL-a, Martin Evačić.
U srpnju pojeftinilo sezonsko voće i povrće, cijena jaja raste
Cijene sezonskog voća i povrća padale su u srpnju, pokazuju podaci koje objavljuje Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP). Prema tom servisu Ministarstva poljoprivrede već u lipnju počeo je pad cijena, primjerice, lubenica, bresaka, a u srpnju se uz nastavak pada cijene tog voća dogodio i pad cijena stolnog grožđa, rajčice, mrkve, dok su primjerice cijene luka i krumpira ostale na istoj razini. Zanimljivi su i podaci koje je TISUP, uz usporedbu s cijenama u Europskoj uniji, objavio za primjerice mlijeko, mliječne proizvode, ali i jaja i perad. Tako su cijene konzumnih jaja svih kategorija u Hrvatskoj nastavile rasti u lipnju i bilježe snažan rast protekla tri mjeseca, dok su u EU-u cijene jaja padale dva mjeseca za redom. Tako je, navodi TISUP, cijena najprodavanije kategorije jaja u veleprodaji u Hrvatskoj bila 11 posto veća nego u EU-u. I cijene pilećih trupova u Hrvatskoj su rasle u lipnju, dok su u EU-u padale, ali su u Hrvatskoj i dalje za 5,4 posto niže nego u EU-u. Kad je mlijeko u pitanju, otkupna cijena je rasla i u Hrvatskoj i u EU-u, ali je ona i dalje u Hrvatskoj za 18 posto niža od prosječne cijene u EU-u. TISUP otkriva i to da je u veleprodaji u lipnju cijena maslaca u odnosu na prošlogodišnji lipanj bila veća za 44,5 posto, dok je u maloprodaji rast bio znatno manji i to 13 posto. |
Turistička sezona
– Imamo naznaka da bi nabavne cijene ulja i brašna ubuduće mogle biti niže. Nismo još dobili službeno nove cijene, ali već od početka jeseni ti bi proizvodi trebali pojeftiniti, kazao nam je Evačić. Na pitanje koliki bi mogao biti pad cijena ta dva proizvoda, Evačić odgovara da za brašno još nema najava, a da neslužbene najave za ulje govore o mogućem padu nabavnih cijena i do 20 posto već od početka jeseni. Podsjeća i da je cijena ulja u posljednjih godinu dana povećana za 100 posto.
Što se tiče voća i povrća, upozorava da tu, osim kad je u pitanju pad cijena sezonskog voća i povrća, ne treba očekivati pojeftinjenja s obzirom na to kako je suša, ali i cijena energenata utjecala na troškove proizvodnje.
Do »smirenja« cijena će ipak morati doći, naglašava Evačić, objašnjavajući kako je ponašanje potrošača, zbog straha od recesije, već dovelo do smanjenja potražnje i da pojedini proizvođači postaju svjesni da su im cijene previsoke ako im je cilj zadržati prodaju na onim količinama koje su imali dosad.
I Evačić, ali i ostali s kojima smo razgovarali o mogućem zaustavljanju rasta cijena hrane ili njihovom eventualnom padu, upozoravaju da će rasplet umnogome ovisiti i o tome hoće li se zaustaviti i rast cijena energenata.
U Ministarstvu poljoprivrede napominju da na cijene hrane u Hrvatskoj u ljetnim mjesecima utjecaj može imati i povećanje potražnje u ljetnim mjesecima od lipnja do rujna, zbog turističke sezone, te napominju da na cijenu hrane utječe porast i visoke cijene energenata (plin, struja, gorivo) koje su tijekom lipnja bile više za 13,5 posto u odnosu na godinu prije, a posebice tekuća goriva koja su viša za 99,6 posto.
– U ovakvim okolnostima vrlo je teško predvidjeti daljnje kretanja cijena, a prisutni su višestruki čimbenici koji trenutačno utječu na formiranje cijena. Zbog dobre turističke sezone, porasta cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji te energenata, postoji mogućnost da indeks potrošačkih cijena hrane za srpanj ove godine u odnosu na lipanj bude viši, odgovaraju iz tog ministarstva na naš upit hoće li se u srpnju pokazati mogući utjecaj globalnog pada cijena. Kažu i to da je, ako dođe do stagnacije ili pada cijena poljoprivrednih proizvoda i energenata na svjetskom tržištu, moguća stagnacija ili blagi pad cijena hrane i na domaćem tržištu.
Foto EMICA ELVEDJI/PIXSELL
Sirova nafta
Kad su u pitanju cijene energije koje značajno utječu na proizvodnju hrane, pad cijene sirove nafte još uvijek se nije tako značajno prelio u pad cijena naftnih derivata, a prognoze o budućim cijenama plina i električne energije nisu nimalo optimistične, pa je pitanje koliko će, ako se i nastavi pad cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, to imati utjecaja na cijene u trgovinama.
Iz Ministarstva upozoravaju i na to da »valja uzeti u obzir ovogodišnju sušu u Europi te posljedično manji prinos i ponudu, kao i dogovor o izvozu žitarica iz Ukrajine i Rusije, koji će se morati dulje održati da bi imao dugoročniji učinak i stabilno podržao pad cijena, no u ovom trenutku djeluje na snižavanje cijena«.
Iz najvećeg maloprodajnog lanca Konzuma, u kojem najviše hrvatskih obitelji nabavlja namirnice, ističu da FAO-ov indeks prati cijene osnovnih pet grupa burzovnih sirovina koje čine osnovu za proizvodnju raznih prehrambenih proizvoda, ali da na krajnju cijenu utječe i niz drugih faktora u lancu, primjerice energija, transport, rad, ambalaža.
– Budući da proizvodni proces na različitim grupama proizvoda različito traje te da postoje i zalihe postojećih proizvoda, efekt promjene maloprodajnih cijena događa se s odmakom. Naravno, ako su i ostali faktori nepromijenjeni, upozoravaju iz Konzuma. Iz toga se može zaključiti da će se sadašnji pad cijena najvažnijih proizvoda kad je hrana u pitanju preliti na cijeli segment samo ako se zaustavi i rast cijena energenata, ambalaže, te ako ne dođe do povećanja cijene rada. Iz Konzuma još napominju da su »proizvođači ti koji formiraju cijene svojih proizvoda«, te poručuju da će oni kao posljednja karika u lancu svakako svako sniženje nabavnih cijena promptno, kao i uvijek do sada, prenijeti kupcima.
