RIJEKA – Mjesec dana nakon potonuća broda Bourbon Rhode, sedmorica članova posade, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić iz Šibenika, vode se kao nestali. Brod je potonuo 26. rujna, u orkanskom nevremenu praktički nasred Atlantika, nakon čega su spašena tri člana posade, nađena u jednoj od splavi za spašavanje, a nađena su četiri tijela poginulih pomoraca s Bourbon Rhodea, dok je za preostalom sedmoricom aktivna potraga trajala sve do 12. listopada.

Tog dana su francuske vlasti s Martiniquea objavile da prekidaju operaciju traganja i spašavanja te da će do daljnjega za sve brodove koji prolaze tim područjem na snazi biti obaveza pojačanog osmatranja, a još nekoliko dana nastavljeno je i pojačano satelitsko promatranje šireg područja na kojemu je Bourbon Rhode potonuo.

Iza ove havarije ostao je cijeli niz pitanja na koje odgovora zasad nema, a stručna javnost vjeruje da će odgovore na njih dati istraga, odnosno istrage koje će provesti ne samo francuske pomorske vlasti, nego i luksemburške, pošto je brod plovio pod zastavom te zemlje, kao i osiguravajuće društvo, odnosno P&I klub kod kojeg je brod bio osiguran.

Usred razornog ciklona

– Dobro je da je Hrvatska zatražila imenovanje svog predstavnika u istrazi, na što kao zainteresirana zemlja imamo pravo, s obzirom na to da je jedan od nestalih pomoraca hrvatski državljanin. Vjerujemo da će naš predstavnik u istrazi inzistirati da se rasvijetle sve okolnosti ovog slučaja te da neće dopustiti bilo kakav mogući pokušaj zataškavanja stvarnih uzroka od bilo koje od uključenih strana – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.

U cijelom slučaju, na temelju izjava preživjelih članova posade, dostupnih fotografija broda, komunikacije zapovjednika s kompanijom i drugih podataka koji su dospjeli u javnost ostale su brojne nerazjašnjene okolnosti kao i pitanje odgovornosti kompanije Bourbon, ali i certifikacijske kuće Bureau Veritas i pomorskih vlasti koje su brodu izdale potrebnu dokumentaciju za plovidbu.

Pitanje koje ističu brojni stručnjaci je kao prvo zašto se i po čijem nalogu brod uopće našao na svega nekoliko desetaka milja od središta razornog tropskog ciklona koji je tih dana harao Atlantikom. Drugo je pitanje u kakvom su stanju bili i brod i komunikacijska oprema te oprema za spašavanje.

Zapovjednik Miškić, naime, nije odaslao poziv upomoć preko niti jednog od komunikacijskih kanala koji se u takvim situacijama koriste – Inmarsat C, vhf radio i tako dalje, nego jedino izravno kompaniji, putem SSAS sustava koji se koristi u slučaju ugroze od strane pirata ili terorista, što ostavlja prostor za sumnju u ispravnost brodske komunikacijske opreme.

Prekinuta potraga

Nakon potonuća pronađena je jedna splav s preživjelima, kao i prazna brza spasilačka brodica, ali nisu pronađene ostale tri splavi, niti je tijekom potrage detektiran signal s EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje) ili SART-a (radarskog transpondera), što opet ostavlja pitanje ispravnosti opreme za spašavanje. Fotografije broda i svjedočenja preživjelih o prodoru mora kroz gotovo sve otvore na palubi koji su trebali biti zatvoreni vodonepropusnim poklopcima, kao i komunikacija kapetana s kompanijom iz koje je razvidno da je, nakon prodora u krmeni dio, gdje je smještena oprema pogona broda, odnosno azipoda, došlo i do prodora mora u strojarnicu, iako su ti prostori trebali biti odijeljeni vodonepropusnim vratima, nameću pitanje o stanju trupa i opreme broda, kao i o sigurnosnim procedurama.

Dodatno pitanje bez odgovora je i zbog čega su francuske vlasti, svega sedam dana nakon potonuća, na tri dana prekinule potragu, iako su tada još postojale vrlo velike šanse za nalaženje preživjelih. Na sva ova pitanja odgovore bi trebale dati istrage koje su u tijeku ili će tek biti pokrenute, a u kojima bi trebali sudjelovati i predstavnici Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN), kako je najavljeno iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Sindikat traži obeštećenje obitelji Dina Mikšića

Sindikat će zajedno s Međunarodnom federacijom transportnih radnika (ITF), iza koje stoji gotovo dvadeset milijuna članova, inzistirati na provođenju temeljite istrage, kao i na obeštećenju obitelji nestalog hrvatskog pomorca.

– Mi se i dalje nadamo, koliko god male bile šanse, da su kapetan Dino Miškić i ostala šestorica nestalih članova posade još uvijek živi. Ne budu li pronađeni, Sindikat pomoraca i ITF će poduzeti sve pravne i druge korake da obitelj našeg pomorca bude materijalno osigurana od strane kompanije – kaže Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske.