U Saboru će sutra glasovanjem završiti 3. sjednica u ovom sazivu, a zastupnici bi se trebali izjasniti i o NATO aktivnosti NSATU, koja je već tjednima predmet oštrih političkih konfrontacija. Međutim, na redovnom koalicijskom sastanku u utorak razgovaralo se o mogućnosti da se ovo važno glasovanje ipak odgodi.

Čak je bilo prijedloga da se sazove još jednu sjednicu Odbora za obranu, na kojoj bi ovaj put netko iz struktura NATO-a došao zastupnicima pojasniti neke detalje oko kojih još uvijek postoje ozbiljni prijepori.

Sve je to bilo u kontekstu procjene dužnosnika HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera da imaju puno snažnije argumente od predsjednika Zorana Milanovića i skoro čitave oporbe te da bi stoga bilo dobro da NSATU još neko vrijeme bude u fokusu javnosti.

Ali, nikakva odluka o odlaganju glasovanja samo o ovoj točki dnevnog reda nije donesena. Zanimljivo je da i pojedini oporbeni čelnici smatraju da nema razloga da se već danas glasuje.

Čemu žurba?

– Rok je do kraja godine i ako još nemamo punu sliku, zašto Plenković žuri? Zbog kampanje. Za razliku od EUMAM misije, kad je isto bila potrebna dvotrećinska podrška, sada nas iz oporbe nitko ništa nije pitao i meni se sve čini da je ovo samo predstava za javnost kako bi Plenković ušićario političke bodove, a ne pomogao Ukrajini, rekla je jučer predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Sandra Benčić.

No, s glasovanjem, kada se god ono održalo, sve u vezi s razinom hrvatske involviranosti u rat u Ukrajini i dalje će biti prvorazredna politička tema, posebno u kampanji za predsjedničke izbore. HDZ, primjerice, traži da SOA provjeri jesu li saborski zastupnici SDP-a raspolagali klasificiranom informacijom o NSATU aktivnosti prije nego što je ona u sjedištu NATO saveza deklasificirana.

Predsjednik Zoran Milanović je u svom obraćanju javnosti u ponedjeljak spomenuo tu informaciju od 23. rujna kao potencijalno relevantnu za odlučivanje o slanju hrvatskih časnika u Wiesbaden. Istog dana su na sjednici Odbora za obranu SDP-ovci pitali ministra Ivana Anušića o toj informaciji, a on im je odgovarao da je riječ o dokumentu s oznakom tajnosti u koji oni nemaju pravo uvida budući da ne posjeduju potreban »security clearance«.

Dan kasnije su na saborskoj plenarnoj sjednici SDP-ovci ustrajno tražili od Anušića da im kaže hoće li, u sklopu NSATU-a, vojnici država članica NATO-a ići u Ukrajinu, a on je ponavljao da je to klasificirano, ali da Hrvati sigurno neće putovati u zemlju koja je žrtva ruske agresije.

Kada je, pak, stigla vijest o deklasifikaciji te informacije, iz koje proizlazi da će biti NATO vojnika koji će odlaziti u Ukrajinu, ministar je optužio predsjednika da je taj podatak dostavio SDP-u u pripremama za sjednicu Sabora i pozvao SOA-u da utvrdi što se točno dogodilo. Jučer su isti zahtjev SOA-i uputili i Anušićeve stranačke kolege Nikola Mažar i Ante Deur.

Različiti pogledi

– Zoran Milanović je, a to nitko od nas nije znao, dao tajne podatke u ruke određenih ili svih članova SDP-a. Vjerujemo po viđenjima koja su na sjednici dali Arsen Bauk i Ranko Ostojić da su oni te podatke vidjeli i na račun toga gradili jednu lažnu priču.

Ozbiljan je to problem kojim bi se trebala pozabaviti SOA i ukazati hrvatskoj javnosti i zastupnicima od koga je došao i zašto se taj klasificirani podatak dao u javnost, izjavio je Deur.

I Mažar je uvjeren da su zastupnici SDP-a imali klasificirani podatak i »protuzakonito ga zloupotrebljavali i na sjednici Odbora za obranu i tijekom plenarne rasprave«.

SDP, međutim, negira da je bio u dosluhu s Uredom predsjednika.

– Ovo je dio političkog folklora izborne kampanje, nama nisu bili dostupni ti podaci. Bilo nam je dostupno ono što i svim građanima, a to su izjave predsjednika Republike.

Što se tiče deklasificiranih podataka, oni pokazuju da je predsjednik Republike od početka govorio ono što je u tim deklasificiranim podacima, a da su iz Ministarstva obrane govorili nešto drugo, komentirao je jučer Arsen Bauk (SDP).

Kundidovo pismo nije problem Odbora

S obzirom na to da je Arsen Bauk predsjednik Odbora za obranu, pitali smo ga razmišlja li možda o prijedlogu da se na sjednicu tog tijela opet pozove načelnika Glavnog stožera Tihomira Kundida, kako bi se razjasnile razlike u njegovom očitovanju Anušiću i sadržaja deklasificirane informacije.

Kundid je, naime, tvrdio da će se NSATU isključivo provoditi na teritoriju zemalja članica NATO-a, pa je temeljem toga HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac izjavio da se u pismu načelnika Glavnog stožera »na tri mjesta navodi da NATO časnici ne mogu i neće biti upućeni na teritorij Ukrajine«, a na kraju se ispostavilo da će manji broj njih ipak ići u Ukrajinu.

– Radi se o internoj korespondenciji između ministra i načelnika Glavnog stožera i ako ministar smatra da u onome što je dobio od načelnika piše nešto što nije točno, onda je to njegov problem, a ne Odbora za obranu, rekao nam je Bauk.