Kao i svake godine nakon Drugog svjetskog rata, konkretno od 1946. godine, 25. travnja se u Italiji praznuje Festa della Liberazione. Budući da je riječ o četvrtku, većina tvrtki će svoje radnike osloboditi dolaska na posao i u petak 26. travnja, a ima i onih koji će sve zajedno spojiti s Praznikom rada, 1. svibnja.

Pravi mali godišnji, a bude li k tome i vrijeme lijepo, bez previše kiše, velik broj Talijanki i Talijana te njihove djece iskoristit će za putovanja, izlete, zabavu. Onima kojima tih dana neće biti do zabave, komunalni su redari Venecije, zapravo čitav sustav koji upravlja gradom. Na Dan otpora, kako se još naziva navedeni praznik, bit će na posebnoj kušnji. Taj je blagdan naime definiran kao početak naplate ulaska turista u Veneciju, u periodu od 8.30 do 16 sati, po cijeni od 5 eura po osobi.

Obaveze plaćanja bit će oslobođeni svi posjetitelji mlađi od 14 godina. Naplata će biti aktualna do nedjelje 5. svibnja, kad taj »mini godišnji« završava. No, naplata će se primjenjivati i svakog drugog vikenda u svibnju, zadnja četiri vikenda u lipnju i prva dva u srpnju. Ostale dane ulaznice se neće naplaćivati, Venecija će tim danima po tom pitanju biti besplatna, a za one koji ipak žele u taj čudesni grad tijekom navedenih vikenda, pokrenuta je internetska platforma na gradskoj web stranici gdje se može platiti pristojbu digitalnim putem. Što, osim jednostavnijeg plaćanja, jamči i ulazak u Veneciju.

Ne učinite li to, prolaz u središnji dio Duždeva grada, u njegovu starogradsku jezgru, može biti i zabranjen zbog popunjenog limita, zbog procjene o vršnom dozvoljenom opterećenju središta grada, kako bi ipak i »ostali život« nekako funkcionirao.

Ulaznice za Veneciju

Znamo da ne djeluje kao SF jer se o tome godinama piše, no sad smo eto konačno stigli i do toga, na svega smo nekoliko dana od naplate ulaznica za Veneciju. Koliko to god djelovalo katastrofično za ljude sklone putovanjima, venecijanski gradski oci i majke ulaznicu definiraju boravišnom pristojbom koju su inače do sada plaćali samo turisti koji su odsjedali u Veneciji. Na taj se način sve posjetitelje izjednačuje s njima, a razloga da se pokreće tako nešto ima mnogo. Od sve naglašenijeg iseljavanja stanovnika iz središta grada, do velikih ekoloških problema koje izazivaju rijeke gostiju, milijuni posjetitelja koji se u tom jadranskom gradu godišnje broje u milijunima. Slikovito, Venecija ima fizički promet sličan cjelokupnom hrvatskom turizmu. Dakako – u broju dolazaka, ne i noćenjima.

Vrlo sličnu priču, onu o zauzdavanju turista, ovih dana možemo pratiti i u Španjolskoj. Konkretno na Kanarima, gdje su navale turista i gramzljiva turistička privreda, vlasnički nerijetko u rukama ljudi koji na Kanare i ne dolaze, od domaćih stanovnika napravile građane drugog reda. Upravo je danas, u subotu 20. travnja, na programu veliki prosvjed protiv turizma na otocima Tenerife, Fuerteventura, Gran Canaria, Lanzarote i La Palma. Situacija je prekipjela za uskrsne blagdane kad se dogodila silno velika navala turista iz Velike Britanije. S elementarnom potrošnjom, gomile piva i poneki burger, doslovno su »okupirali« Tenerife što je dovelo skoro do kolapsa sustava zdravstvenih usluga, otpad je bilo nemoguće zbrinuti u realnom roku, preko noći, a došlo je i do redukcije vode tako da se isključilo zalijevanje poljoprivrednih kultura. O »sitnicama« poput prometnog kolapsa ili porasta kriminala se u »konkurenciji« s navedenim apokaliptičnim prizorima nije ni raspravljalo.

S druge strane Jadrana i Mediterana, ovih se dramatičnih dana za Veneciju i Tenerife te ostale španjolske otoke uz sjeverozapadnu obalu Afrike, raspravljalo o jednoj sasvim drukčijoj temi: Hrvatska je, naime, postala prva država na svijetu u kojoj je osnovan Centar za održivi turizam. Ugovor su potpisali Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta te glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikashvili. Najvažnija zadaća Centra bit će istraživanja koja se odnose na održive politike u turizmu, promicanje održivog turizma, izradu smjernica i preporuka za razvoj održivog turizma, dijeljenje znanja i najboljih praksi za održivi turizam, kao i prijenos znanja o upravljanju razvojem održivog turizma. Osnivanje Centra motivirano je lanjskim donošenjem Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine koja je prepoznata kao jedan od prvih, k tomu i jako sadržajnih takvih dokumenta u svijetu.

– Osnivanje prvog Centra za održivi turizam u Hrvatskoj u suradnji s najrelevantnijom globalnom organizacijom za turizam, UN Tourismom, velika je čast i najljepša pohvala našoj reformi. To je i fantastična prilika za jačanje prepoznatljivosti Hrvatske kao predvodnice u održivom turizmu, kao i za našu akademsku i znanstvenu zajednicu, kojoj je ovaj Centar dodatna mogućnost za unapređenje globalne suradnje u raznim područjima koja utječu na razvoj održivog turizma. Zato je odlična vijest da je upravo Sveučilište u Zagrebu iskazalo interes biti partner u ovom projektu te uključiti u rad Centra široki krug dionika iz Hrvatske i svjetske akademske i znanstvene zajednice. U svom mandatu trudila sam se uključiti akademsku i znanstvenu zajednicu u kreiranje politika jer smatram da je kreiranje turističke politike u Hrvatskoj iznimno odgovoran posao, koji mora biti utemeljen na podacima i analizama.

Upravo zato je u stvaranje naših najvažnijih dokumenata bila uključena akademska i znanstvena zajednica, od Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a, kojem smo prvome predstavili nacrt našeg Zakona o turizmu, do Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, s kojim smo surađivali na izradi Strategije, Instituta za turizam s kojim razvijamo satelitske račune održivog turizma, kao i eminentnih profesora i znanstvenika koji su članovi radnih skupina za izradu podzakonskih akata Zakona o turizmu. Posebno me veseli činjenica da smo Zakonom o turizmu propisali osnivanje Znanstvenog i stručnog savjeta sa zadaćom predlaganja mjera i aktivnosti koje će pridonijeti održivom razvoju turizma, naglasila je tom prigodom ministrica Brnjac.

Stručna mišljenja

Što pak o otvaranju centra misle neki od najvažnijih kreatora hrvatskog turizma? Vodi li taj Centar Hrvatsku u turističku redukciju i gubitak toliko nam dragih i potrebnih prihoda, ili je naprosto riječ o nečemu u čemu i treba biti istinska avangarda jer održivi turizam nema alternativu? Prvi nam je svoje mišljenje iznio jedan od iskusnijih i apsolutno najstručnijih ljudi kad je turizam u pitanju – Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Kristjan Staničić / Foto SERGEJ DRECHSLER

– Hrvatska kao turistička destinacija u svijetu uživa ugled i ima odličan imidž te smo prepoznati kao zemlja očuvane i bogate prirodne baštine. Upravo taj segment ponude naši gosti često izdvajaju i kao jedan od glavnih motiva dolazaka u hrvatske destinacije, a kako bi zadržali konkurentnost hrvatskog turizma moramo težiti daljnjem održivom razvoju, ali i postizanju određenih ciljeva koji tome značajno doprinose, poput razvoja cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma. Važno je i očuvanje okoliša, prostora i klime jer sve navedeno čini ukupnu sliku Hrvatske kao atraktivne i kvalitetne destinacije, izjavio je Kristjan Staničić, dodavši da Hrvatska svojim zelenim ljepotama svake godine privuče preko 20 milijuna turista koji uživaju u prirodnim i unikatnim vizurama hrvatskih destinacija.

Na vrlo sličnom tragu razmišlja i Željko Kukurin, jedan od najznačajnijih čelnika hrvatskih turističkih i hotelijerskih kompanija, predsjednik Uprave Valamara.

– Razvoj održivog turizma nema alternativu. Na vrijeme smo to shvatili i kroz Zakon o turizmu u Hrvatskoj stvorili dobru platformu za upravljanje turizmom na odgovoran način. To je prepoznato i na međunarodnoj razini i ovo je priznanje da smo na pravom putu. Siguran sam da ćemo znati opravdati povjerenje koje nam je dano i postati lider u razvoju turizma budućnosti – održivog turizma, kazao je Željko Kukurin čija tvrtka, odnosno kompanija kojoj je na čelu, upravlja s 37 hotela i 15 vrlo ekskluzivnih kampova razmještenih duž čitavog Jadrana, od Poreča do Dubrovnika.

Željko Kukurin / Foto Valamar

Za mišljenje smo zamolili i Veljka Ostojića, svojedobno ministra turizma, osobu za koju mnogi ističu da je istinski guru domaćeg turizma, čovjek koji je postavljao temeljni kamen modernog hrvatskog turizma. Svakako i jedna od osoba koja najbolje razumije sveopću problematiku turizma u globalnim razmjerima. Ostojić je danas direktor Hrvatske udruge turizma.

– Novi Zakon o turizmu donio je početak promjene razmišljanja u hrvatskom turizmu prema održivosti jer postojeći način njegova razvoja ne omogućuje održivost u dugom roku, a upitna je čak i srednjoročno. Nacionalna strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine i novi Zakon o turizmu žele zaokret s turizma u kojem dajemo svoje prirodno bogatstvo za relativno mali novac prema održivijem turizmu za koji je ključno povećati udio organiziranog smještaja u ukupnom turističkom smještaju.

Hrvatska zbog održivosti teži ravnomjernijem raspoređivanju prometa tijekom cijele godine, kvalitetnijem upravljanju turističkim razvojem i poticanju povećanja udjela organiziranog smještaja. Nova nacionalna strategija i zakon dobar su okvir koji središnjoj vlasti, ali i lokalnim sredinama omogućuje da upravo tako kvalitetnije upravljaju turističkim razvojem, od čega će imati koristi naš turizam, ali i ukupno gospodarstvo s obzirom na to da turizam čini više od 20 posto BDP-a Hrvatske, naglašava Ostojić.

Veljko Ostojić / Foto Milivoj MIJOŠEK

Pod opsadom

Bez obzira na funkcije i pozicije u hrvatskom turizmu, slična dakle razmišljanja koja pokazuju veliku osviještenost o problemu, kao i svijest o opasnostima koje prijete dođe li do njegove eskalacije. S druge strane, iako je jadranska obala kao i čitava Hrvatska još uvijek u poželjnom balansu između turizma i održivosti, u Istri znamo pratiti prave ljetne kolapse po pitanju održivosti infrastrukture. Od prometne do onih u opskrbi pitkom vodom. Hvalevrijedni civilizacijski doseg, podatak o 99 posto pokrivenosti Istarske županije vodovodnom vodom pokazao se u slučaju kontrolirane izgradnje, ali i one koja to nije, a u Istri je nažalost itekako uzela maha, i kao – opasnost. Zbog odličnih infrastrukturnih preduvjeta Istra se našla pod opsadom »građevinskog lobija« koji je izgradio na desetke tisuća smještajnih jedinica i more bazena, tako da i Istra u samom srcu turističke sezone doživljava skoro pa potpuni kolaps.

Jedan od primjera koji ima svoje pozitivne i negativne strane je i zračni promet koji u turističkom smislu sve više ispunjavaju avioni niskobudžetnih kompanija. Stvaraju se ugovori između destinacija i aviokompanija kako bi se po krajnjeg korisnika što je moguće više snizila cijena prijevoza. Odredišna destinacija, kao i njezine najsnažnije turističke tvrtke, plaćaju razliku u cijeni aviokompaniji, dok turisti koji tako stignu svojom potrošnjom, turističkim prometom, vraćaju uloženo. Iako se Hrvatska stalno ističe kao »automobilska destinacija«, na taj način je dostižnija turistima koji se nalaze u udaljenijim državama – Britanija, Skandinavija, nekad je to bila i Rusija – te tako povećava promet. Što se u nekontroliranom razvoju takvog oblika turizma događa, vidjeli smo na – kanarskom otočju. Kad još zatopli, vrlo će se slične »kataklizme« moći pratiti i na jugu Portugala te u Andaluziji.

Možda smo još daleko od naplate ulaznica u hrvatske gradove, ma koliko se takva razmišljanja sve glasnije čuju i primjerice u Dubrovniku. Hrvatska u globalu vjerojatno neće nikad limitirati broj posjetitelja tijekom ljetnih mjeseci, kao što to čine primjerice u NP Plitvička jezera kako bi zaštitili prirodni fenomen sedrenih barijera, ali i općeg ekosustava Plitvica, ali sasvim je sigurno da će se u dogledno vrijeme, do kraja desetljeća, morati pronaći način »zauzdavanja turizma«. Koliko je to moguće s obzirom na ekstremne interese svih dionika turizma? Morat će biti moguće. Koliko god za sada pojedini dokumenti djelovali gospodarski »samoubilačkim«, ekološke i klimatske krize kojima smo sve izloženiji počet će pokazivati svoje sve ekstremnije lice pa će nas vrlo brzo natjerati na nešto što danas možda doživljavamo kao znanstvenu fantastiku.

I da, odlučite li se u vikendima što dolaze na put u Veneciju, ne zaboravite kupiti ulaznice. Platforma za to nalazi se na Venezia.com, ili još bolje idite direktno na adresu – https://cda.ve.it/it/