Hitno potrebna reforma: Hrvatski ravnatelji najlošije osposobljeni

Među 34 države OECD-a, ravnatelji nam najlošije upravljaju školom dok učiteljima manjka znanja o poučavanju učenika s teškoćama

ZAGREB  Učitelji u Hrvatskoj premalo se usavršavaju, a manjka im znanja o poučavanju učenika s teškoćama i postizanju discipline u razredu. Ravnatelji su nam, pak, uvjerljivo najlošije osposobljeni za upravljanje školom među ukupno 34 države OECD-a u kojima su, u okviru istraživanja TALIS 2013., po prvi puta ispitani uvjeti rada učitelja, način poučavanja i okruženje u školama u Hrvatskoj.

Hrvatski su nastavnici uglavnom zadovoljni svojim pozivom, ali ne i statusom u društvu, njih oko 10 posto žale što su odabrali tu profesiju, a svaki treći preispituje svoj izbor zanimanja, pokazalo je istraživanje.

Osim što bi htjeli više stručnog usavršavanja, hrvatski učitelji premalo prakticiraju grupni rad i primjenu informatičke tehnologije u nastavi, a muku muče s disciplinom na satu, i to osobito mlađi nastavnici vjeronauka i likovnog odgoja.

Među 3.675 učitelja predmetne nastave iz 200 osnovnih škola u Hrvatskoj, njih 11 posto smatra se nedovoljno pripremljenim za nastavu. Čak 24 posto učitelja ne sudjeluje ni u kakvom usavršavanju, najčešće jer rade kao zamjena ili na određeno vrijeme, često mijenjaju škole, a godinama ne polože ni stručni ispit. Ravnatelji s druge strane uopće nisu osposobljeni za tu funkciju, a kad jednom zasjednu na tu poziciju, ne vraćaju se u razred, što je u većini država njihova obveza.

Put u SAD rezultirao je podizanjem svijesti o važnosti IT kadrova u društvu, kazao je ministar Mornar odgovarajući na pitanja novinara.   – Sve tvrtke zainteresirane su za investiranje u Hrvatsku i zapošljavanje, preostaje konkretizirati ono što smo načelno dogovorili, kazao je Mornar.

  Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar ocjenjuje kako su rezultati istraživanja TALIS očekivani, a promjena na bolje ovisit će, kaže, o stanju u državnoj blagajni.  

– Ovi rezultati pokazuju da je reforma kurikuluma koju sam najavio prijeko potrebna. Nadam se da će nakon rebalansa za nju ostati novca, jer u protivnom od toga neće biti ništa – poručio je Mornar na predstavljanju rezultata TALIS 2013. Mornar se nada da sektor obrazovanja ostati pošteđen rezova u rebalansu proračuna, jer bi to, ističe,ugrozilo reforme, a protivi se i rezanju učiteljskih plaća. »Učiteljske i profesorske plaće manje su nego bi trebale biti, a naš je problem što ne zarađujemo. Trebali bi se okrenuti tome, a ne uštedama«, poručuje Mornar. Njegov će razgovor s kolegom Lalovcem, kaže, biti zanimljiv, jer u sustavu obrazovanja i znanosti prostora za uštede nema. »Možemo smanjiti troškove, ali nećemo imati za razvoj«, rezolutan je Mornar. Što se ravnatelja tiče, rok za njihovo licenciranje odgođen je za 2017. godinu, kazao je ministar.

Velika su odstupanja Hrvatske od prosjeka država OCED-a uočena u uvjerenju učitelja da im je zanimanje cijenjeno u društvu (Hrvatska 9,6 posto, TALIS prosjek 30 posto), uvjerenje učitelja da pomažu učenicima cijeniti učenje (Hrvatska 52 posto, TALIS prosjek 80 posto), sudjelovanje u profesionalnom razvoju u posljednjih 12 mjeseci (Hrvatska 97 posto, TALIS prosjek 88,4 posto), potreba za razvojem vještina rada s učenicima s posebnim potrebama (Hrvatska 32 posto, TALIS prosjek 22 posto).

Dok je Hrvatska po prosječnoj starosti i spolu nastavnika u prosjeku OECD-a, najstariji su učitelji u Italiji i Portugalu, najmlađi u Singapuru, a države Dalekog Istoka imaju najbolje razvijene programe usavršavanja za nastavnike.