Zbog rasta broja intervencija hitne medicinske službe i manjka liječnika od iduće će godine u pružanju hitne pomoći unesrećenima sudjelovati telekonzultacijski centri, gdje će liječnici telekonzultanti »na daljinu« davati upute timu na terenu o tome kako započeti s liječenjem pacijenta.

Na temelju podataka o vitalnim parametrima pacijenta, slike ili videosnimke pacijentovog stanja koji se iz vozila hitne medicinske službe s timom bez liječnika, kao i s timom s mladim, neiskusnim liječnikom šalju telekonzultantima, specijalistima hitne medicine u telemedicinskim centrima, pacijentima se omogućuje pravovremena i odgovarajuća hitna medicinska pomoć.

Pri završetku javne rasprave je Nacrt telemedicinskog okvira za proširenje opsega usluga u djelatnosti hitne medicine, koji predviđa opsežne promjene u funkcioniranju izvanbolničke hitne medicinske pomoći.

Već iduće godine kreće se s pilot projektom novog načina funkcioniranja nove hitne pomoći, a puna primjena krenut će po završetku specijalizacije medicinskih tehničara koji će, po uzoru na paramedikuse, tijekom nekoliko godina zamijeniti liječnike u vozilima hitne pomoći.

Konzultacijski centri

U igri je nekoliko opcija, a jedna od njih je uspostava četiri telekonzultacijska centra u KBC-ima Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, gdje će se za usluge telemedicine angažirati liječnici bolničke hitne, i to do 25 posto njihovog ukupnog radnog vremena.

Telekonzultanti moraju biti specijalisti hitne medicine ili odabrani liječnici različitih specijalnosti – kardiolozi, neurolozi, oftalmolozi, traumatolozi…

Usluge telekonzultacija pružaju se preko jedinstvene IT platforme, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) opremit će sva četiri centra.

U praksi bi to izgledalo ovako: prilikom poziva tima iz vozila hitne pomoći na terenu telekonzultacijska platforma spaja najbliži telekonzultacijski centar i slobodnog telekonzultanta, a ako nitko od dežurnih nije dostupan ni u jednom KBC-u, poziv se spaja na mobilne konzultante.

Svaki od primarnih telekonzultanata moći će po potrebi uključiti dodatnog telekonzultanta, primjerice kolegu iz bolničkog hitnog prijema u koji se pacijent prevozi i traumatologa iz opće bolnice radi uske stručne ekspertize.

U tom slučaju svi bi imali uvid u podatke o pacijentu iz vozila hitne pomoći i mogli bi međusobno komunicirati. Četiri KBC-a za taj posao dobila bi naknadu od 500.000 kuna godišnje izvan bolničkog limita.

Olakšanje liječnicima

Druga moguća opcija je formiranje telekonzultacijskog centra u HZHM-u, koji sam angažira liječnike telekonzultante, a oni bi morali biti dostupni za konzultaciju 24 sata.

I oni uz taj posao mogu raditi u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama. Kod poziva iz vozila hitne pomoći telekonzultacijska platforma automatski raspodjeljuje zahtjev najbližem mobilnom telekonzultantu, odnosno onome iz bolnice u koju se pacijent prevozi.

Bila bi formirana dva tima s po 14 telekonzultanata i godišnjom naknadom od dva milijuna kuna po timu. Treća su opcija telekonzultacijski centri u županijskim zavodima za hitnu medicinu, i to u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, uz 24-satnu dostupnost telekonzultanata iz vlastitih ili bolničkih resursa.

Zavodi bi dobili za pet posto veće budžete i mogućnost naplate pojedinačne usluge HZZO-u.

Paralelno s uvođenjem telemedicine u hitnu službu u narednih pet godina broj timova T1, u kojima na teren izlazi i liječnik, smanjit će se s postojećih 708 na 500, što je značajno rasterećenje za liječnike, dok bi se broj timova T2 školovanjem medicinskih sestara i tehničara specijaliziranih za hitne intervencije povećao s postojećih 206 na 500 timova.

Procjenjuje se da bi u 12-satnoj smjeni na razini Hrvatske bilo potrebno između 20 i 25 telekonzultacija u prosječnom trajanju od jednog sata, što znači da bi u svakom trenutku bila potrebna dva telekonzultanta.

Liječnici koji se za to odluče, radili bi po dvije 6-satne smjene tjedno, a u telekonzultacijskom centru HZHM-a bilo bi ih ukupno 28.

Zakonski okvir

No, da bi ovaj sustav funkcionirao, treba riješiti nekoliko stvari, među njima zakonski okvir za uvođenje paramedikusa u sustav te umreženost svih zdravstvenih ustanova.

Županijski zavodi za hitnu medicinu trenutačno koriste isti informacijski sustav eHitna, ali s odvojenim bazama podataka, što znači da razmjena podataka među županijskim zavodima ne postoji.

Medicinska usluga »na daljinu« već se primjenjuje u nekim dijelovima zemlje, na primjer na otocima, gdje se kod sumnje na infarkt umjesto hitnog prijevoza na kopno EKG pacijenta elektronički šalje u najbližu bolnicu, a kardiolog procjenjuje treba li pacijenta hospitalizirati.

Uvođenje telekonzultacija u sustav moglo bi donijeti veliki napredak u pružanju hitne pomoći na terenu.

U prvoj godini primjene, koja počinje u ožujku 2023., sredstvima Svjetske banke nabavit će se medicinska i informatička oprema za devet vozila u tri pilot županije – Karlovačkoj, Brodsko-posavskoj i Primorsko-goranskoj, opremit će se četiri telekonzultacijska centra u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku sa svom potrebnom informatičkom opremom za rad telekonzultanata, educirat će se telekonzultanti te izraditi platorma za telekonzultacije.

U taj će se dio utrošiti oko osam milijuna kuna.

Započeta je nabavka 106 novih vozila hitne pomoći opremljenih cjelokupnom infrastrukturom za daljinski nadzor, uključujući antene, priključke u vozilu, defibrilatore opremljene za slanje podataka u stvarnom vremenu, kamere, uređaje za GPS praćenje i drugu opremu, jedinične cijene vozila od oko milijun kuna.

Integracija kompletnog sustava telemedicine u hitnoj službi na nacionalnoj razini planira se za prvu polovinu 2025. godine.