Liječnici su nas sami nazivali i tražili bonove – svjedoči bivša zaposlenica tvrtke iz Ludbrega. Farmal na listi lijekova HZZO-a ima 119 različitih oblika lijekova, a kao posljedica afere moglo bi se dogoditi da lijekovi ispadnu s liste
Bili smo pod strašnim pritiskom uprave Farmala kojoj je jedini cilj bilo dizanje prodaje lijekova. Kao mito za liječnike dobivali smo bonove. Radilo se o bonovima za razne trgovačke lance. Dijelili su nam ih svaki mjesec u kovertama u sjedištu Farmala u Ludbregu. Mi smo ih davali liječnicima ovisno o visini narudžbe. Uglavnom smo dobivali bonove u protuvrijednosti 20.000 kuna da ih raspodijelimo liječnicima koji su uzmali naše lijekove.
Ovakvo postupanje kolega liječnika, ako se potvrdi da su primali mito, ružno je i neetički – ocjenjuje Mario Malnar, član izvršnog odbora Koordinacije liječnika obiteljske medicine (KoHOM) i potpredsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK). »Jako je puno toga u sustavu što bi trebalo promijeniti. Od toga da bi edukaciju morali organizirati Ministarstvo zdravlja i HZZO, umjesto da je financiraju farmaceuti, do toga da se jednako kontrolira potrošnja i kvaliteta rada svih elemenata u zdravstvu, a ne samo obiteljske medicine«, smatra Malnar.
No, nakon nekog vremena to više nije bilo dozvoljeno. Liječnici su nas zbog toga čak i nazivali i tražili dodatne bonove. Sjećam se slučaja uoči jednog blagdana kada me lokalna liječnica zvala i tražila još bonova. Objašnjavala mi je povišenim glasom da je računala na taj bon i da se potrudim nabaviti joj ga, jer će me u protivnom prijaviti upravi ili inspekciji. Ponudila sam joj bonove trgovine odjećom koji su mi preostali, no nije ih željela, prisjeća se jedna djelatnica Farmala (podaci poznati redakciji) kaotičnih uvjeta rada u toj farmaceutskoj tvrtki kojoj je na čelu bio Dražen Dedi. – Doktori su nas doslovno terorizirali. »Pa jel znate vi da dolazi Božić?«, znali su pitati i tražiti bonove, opisuje za naš list ova djelatnica koja je u međuvremenu napustila tvrtku iz Ludbrega ne mogavši podnijeti pritisak pod kojim je prodavala lijekove.
Informacija iz medija
USKOK je jučer potvrdio da je u suradnji s PNUSKOK-om i više policijskih uprava započeo kriminalističko istraživanje u operativnoj akciji »Hipokrat« nad 26 zaposlenika farmaceutske kuće, jednim trgovačkim društvom, 49 liječnika i jednom ljekarnicom. Tereti ih se za udruživanje za počinjenje kaznenih djela, primanje i davanje mita, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.
Žalosno je da toga ima. Neka pravosudni organi odrade svoj posao. Ako se pokaže da korupcija postoji, očekujemo da se krivci, imenom i prezimenom, adekvatno kazne, a ne da se kaže da smo svi lopovi – komentar je Hrvoja Miniga, predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK). Komora u slučaju korupcije tek nakon pravomoćne presude pokreće disciplinski postupak zbog nedostojnog ponašanja, a za podmićene liječnike predviđaju se kazne od opomene do privremenog oduzimanja licence.
Akcija je započela nakon što su tužitelji početne informacije o mogućem podmićivanju liječnika i ljekarnika od strane farmaceutske kuće dobili iz medija. – Sumnja se da je prvoosumnjičenik, predsjednik Uprave farmaceutske kuće, drugoosumnjičena, financijska direktorica iste kuće, trećeosumnjičenik, regionalni direktor sektora jug i četvrtoosumnjičenik, regionalni direktor sektora sjever, od 2009. godine do 12. studenoga 2012., u Ludbregu, dogovorili da će u ime farmaceutske tvrtke kontinuirano nagrađivati liječnike i ljekarnike davanjem novca i drugih darova u vrijednosti od pet do 10 posto od vrijednosti lijekova koje liječnici propišu iz ponude njihove farmaceutske kuće. Angažirali su 22 osumnjičena zaposlenika i stručna suradnika farmaceutske kuće koji su kontinuirano, sukladno njihovim uputama, većem broju liječnika i ljekarnika davali novac, vrijednosne bonove za kupovinu u trgovačkim kućama, kupovinu robe, te plaćanje putovanja na teret farmaceutske kuće, kao protuuslugu za propisivanje lijekova iz njihove ponude, a ljekarnicima kao protuuslugu za naručivanje i evidentiranje izdavanja lijekova, priopćio je USKOK.
»Dobar dan«
– Ovo je dobar dan za cijelo hrvatsko društvo. Borba protiv korupcije naš je krucijalni interes, i to ne samo u zdravstvenom već svim sustavima naše države. Posljednjih godina korupcija je nažalost postala društveno prihvatljivo ponašanje, a to je nedopustivo. Bilo kakav oblik korupcije u zdravstvu neću tolerirati, niti ću imati razumijevanja za one koji javni interes koriste za osobne probitke. Takvi ruše povjerenje u zdravstveni sustav – poručio je ministar zdravlja Rajko Ostojić. Potvrdio je pritom da je pod istragom zbog korupcije oko 350 liječnika u cijeloj Hrvatskoj. Ocijenio je paradoksalnim da se Uskokova akcija zove Hipokrat, jer su se liječnici obavezali poštivati visoke etičke i moralne standarde. »Liječnici moraju biti apsolutno neovisni o farmaceutskoj industriji i privatnom interesu«, ustvrdio je ministar, te dodao da svaki uloženi euro u borbi protiv korupcije u zdravstvu rezultira uštedom od osam eura.
– Ovo je izolirani slučaj, osobno je mišljenje izvršnog direktora Hrvatske udruge inovativnih proizvođača lijekova Sanija Pogorilića. – Naša struka je pod povećalom i zato radimo s visokim etičkim standardima. Još 2007. godine propisali smo etički kodeks za odnose sa zdravstvenim djelatnicima, a prije par godina smo i s HZZO-om sklopili etički ugovor. Bilo je od tada prijava neetičkog ponašanja, no ništa konkretno nije dokazano, rekao nam je Pogorilić. – Ukoliko se dokažu sumnje u postupanje tvrtke Farmal i liječnika to treba najstrože kazniti, jer će nas u protivnom biti glas »svi su oni isti«. Mi želimo da se tržište regulira i o svemu izvještavamo HZZO, dodao je Pogorilić.
Farmal na listi lijekova HZZO-a ima čak 119 različitih oblika lijekova, među njima antibiotike, lijekove protiv visokog tlaka, protiv masnoća u krvi i analgetike, koji su u samom vrhu potrošnje kod hrvatskih pacijenata. Poznatiji među njima su Ibuprofen Farmal, Liptin, Lizinopril Farmal i Klavax Bid. U liječničkim krugovima doznaje se kako je Farmal sa svojim proizvodima bio izuzetno prisutan u ambulantama diljem Hrvatske. Naši izvori navode više razina reklamiranja koje prakticiraju farmaceutski predstavnici u ambulantama. Osim obasipanja liječnika kemijskim olovkama, bombonima, kalendarima, liječnike koji bolje kotiraju, ili su upravo završili specijalizaciju, farmaceuti pozivaju na suradnju u istraživanjima, na čemu se u prosjeku zarađuje par stotina kuna po pacijentu. Doktori od farmaceuta nerijetko primaju i poklon-bonove određenog novčanog iznosa, kozmetiku i različite kućne potrepštine, a opće je poznato i da odlazak na većinu stručnih kongresa i seminara mogu zahvaliti farmaceutskim kućama.
Sprega s farmaceutima
– Ako mi taj mjesec u ambulantu dođe predstavnik Farmala, naravno da ću recepte za njihove lijekove pisati češće ako su jeftiniji – kazao nam je liječnik obiteljske medicine koji u takvom pogodovanju ne vidi ništa sporno. Za skupe poklone kojima bi se nagrađivalo propisivanje određenog lijeka, kako tvrdi, nije čuo. Dok za njih pokloni od par stotina kuna nisu sporni, daleko se veći novac, tvrde obiteljski liječnici, obrće u bolničkim krugovima, gdje nema nikakve kontrole nad propisivanjem lijekova, a predavanja na kongresima naplaćuju se i po nekoliko tisuća eura. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) prije dvije godine Ugovorom o etičkom oglašavanju lijekova strogo su propisali odnose farmaceuta i liječnika, i maksimalni iznos koji farmaceutska kuća može godišnje potrošiti na pojedinog liječnika ograničili na 1.000 kuna. Poštivanje ovog ugovora uvjet je pristupa pojedinoj farmaceutskoj kući listi lijekova HZZO-a, pa se očekuje da će Farmalovi lijekovi, ako se korupcija dokaže, nestati s liste lijekova HZZO-a. Kako bi neki pacijenti, obzirom na najave kaznenih prijava, mogli ostati bez svojeg liječnika, iz HZZO-a poručuju kako će se pobrinuti da se to ne dogodi niti jednom pacijentu.
