ZAGREB – Tvrtke u kojima država ima većinski udio ili one koje su od posebnog interesa za državu, a država u njima ima manjinske udjele dužne su uplatiti u državni proračun 60 posto svoje prošlogodišnje dobiti razmjerno udjelu koji država ima u svakoj pojedinoj kompaniji. Taj udio u neto dobiti u državni će proračun uplatiti 15 poduzeća, dok će još dva, Agencija Alan i Hrvatska Lutrija, državnom proračunu transferirati cijelu dobit nakon oporezivanja, odlučila je Vlada na jučerašnjoj sjednici.

Vlada je tako nastavila praksu povlačenja dobiti iz tvrtki u kojima ima utjecaja, a koja je uspostavljena 2009. godine zbog proračunskih neprilika koje su bile posljedica globalne financijske krize.

Pomoć građanima

No, ove godine na popisu 17 poduzeća koja moraju uplatiti svu ili dio dobiti u državni proračun nema Hrvatske elektroprivrede, koja je proteklih godina po tom pitanju uplaćivala najviše novca u proračun. Samo lani HEP je državi uplatio 840 milijuna kuna na ime dobiti iz 2020. godine. Imao je HEP dobit i u prošloj godini, i to u iznosu od 1,1 milijardu kuna i Vlada ga u uobičajenim okolnostima sigurno ne bi poštedjela uplate u proračun. Njezina odluka da izostavi HEP je u sadašnjoj situaciji razumljiva jer je država na tu tvrtku prebacila najznačajniji dio pomoći građanima i gospodarstvu u borbi protiv skupih energenata. Osim što su zamrznute cijene struje, HEP je bio dužan najvećim dijelom popuniti i skladište plina Okoli, a taj je energent kupovao na tržištu i morat će ga u Hrvatskoj prodavati po znatno nižim cijenama. Sve to je poduzeću samo u prvoj polovini ove godine stvorilo gubitak od milijardu kuna i očekivana je bila odluka da država ne povlači dobit iz prošle godine.

Na popisu su još ACI, Agencija za komercijalnu djelatnost, APIS IT, Državne nekretnine, HP-Hrvatska pošta, Hrvatske šume, Hrvatski operator tržišta energije, HŽ Infrastruktura, Ina, Janaf, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plovput, Zračna luka Split te Zračna luka Zagreb i oni će u državni proračun prebaciti 60 posto dobiti koja pripada državi prema njezinom udjelu.

Ministar financija Marko Primorac pojasnio je da će Agencija Alan u proračun uplatiti cijelu dobit, a taj će se novac namjenski koristiti za potrebe modernizacije i djelovanja Oružanih snaga RH. To je bila praksa i ranijih godina.

Primorac je jučer dobio i suglasnost Vlade da potpiše sporazum po kojem će Hrvatska od Europske unije dobiti dodatnih 550 milijuna eura zajma iz SURE programa, što je zapravo europski instrument za potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednim situacijama koji je Hrvatska koristila u vrijeme pandemije za isplatu COVID-potpora. Ministar je objasnio da je Hrvatska već ranije dobila zajam od milijardu i 20 milijuna eura iz tog instrumenta za isplatu potpora, ali da su javni rashodi za tu svrhu bili veći, pa je zatražena dodatna pomoć, što je Vijeće EU-a i odobrilo 25. listopada.

Instrument SURE

Primorac je podsjetio i da instrument SURE osigurava izrazito povoljne uvjete financiranja s obzirom na to da se Europska komisija u ime EU-a zadužuje na financijskim tržištima, te se tako koriste pogodnosti snažnog kreditnog rejtinga i niskih troškova zaduživanja EU-a.

Vlada je donijela i strategije razvoja za turizam i željeznicu, a oba dokumenta, kako su izvijestili resorni ministri, donose značajna ulaganja u ta dva važna sektora.

Tako strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine predviđa ulaganja, iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, od 1,25 milijardi kuna za privatni turistički sektor i 930 milijuna za javnu turističku infrastrukturu, a ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kazala je da su kroz višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun EU-a, osigurane i dodatne 1,3 milijarde kuna.

Vlada ima četiri glavna cilja u turizmu, razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja, što znači smanjenje njegove velike sezonalnosti (najveće na Mediteranu), te očuvanje okoliša, prostora i klime, u čemu se uz ostalo trebaju konzultirati, pa i mijenjati prostorni planovi. Treći je cilj konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja, u odnosu na sadašnju dominaciju obiteljskog, odnosno privatnog smještaja, koji ima udio od 60 posto. Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom.

Do 2032. šest milijardi eura za razvoj željezničkog sustava

Ministar prometa Oleg Butković je, govoreći o strategiji razvoja željezničkog sustava do 2032. godine, kazao da će sljedeće desetljeće biti »potpuno posvećeno modernizaciji, restrukturiranju i razvoju željezničke infrastrukture, poboljšanju usluga prijevoza i unapređenju sigurnosti. Kaže ministar da je riječ o složenom sustavu, prugama ukupne duljine 2.617 kilometara, upravljanju s 546 kolodvora i stajališta, 109 tunela, 543 mosta, pa zaključuje da ne čudi da različiti planovi koji su usmjereni na poboljšanje i modernizaciju željezničkih sustava znače ukupna ulaganja od šest milijardi eura iz različitih izvora.