HDZ će posao oko sastavljanja izbornih lista dovršiti početkom sljedećeg tjedna. Što se tiče same stranke, prijedlozi lokalnih organizacija za popunjavanje lista trebali bi u središnjicu stranke stići do danas u ponoć nakon čega će vodstvo stranke početi odlučivati o konačnom sastavu lista. Jedino što se zasad zna su nositelji po izbornim jedinicama – prva (središte Zagreba) Andrej Plenković, druga (istočni Zagreb, Križevci) Gordan Jandroković, treća (Varaždin, Krapina) Anđelko Stričak, četvrta (Osijek, Virovitica) Ivan Anušić, peta (Vukovar, Požega) Marin Piletić, šesta (južni Zagreb, Sisak) Davor Božinović, sedma (Lika, dio PGŽ-a) Tomo Medved, osma (Rijeka, Istra) Oleg Butković, deveta (Zadar, Šibenik) Ivan Malenica i deseta (Split, Dubrovnik) Branko Bačić. U ovoj zadnjoj na listi će biti nekadašnji ministar obrane i savjetnik premijera za sigurnosna pitanja Damir Krstičević. Sve ostalo znat će se početkom sljedećeg tjedna.

Zajednički klub

U ovom trenutku pregovori s potencijalnim partnerima se još uvijek vode, ali neke konture se već ipak naziru. Na zajedničkoj listi, kako se može neslužbeno doznati, bit će dva kandidata HSLS-a. Jedan će biti predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, a drugi još nije određen. Pregovori između HSLS-a i HDZ-a su praktički dovršeni i sada se trebaju dogovoriti još samo neki manji detalji. Želja je HSLS-a imati zajednički Klub u Saboru zajedno sa zastupnikom češke i slovačke nacionalne manjine Vladimirom Bilekom. Takav je aranžman napravljen i nakon prošlih parlamentarnih izbora održanih u srpnju 2020. godine.

Neslužbeno se može doznati da će na listi HDZ-a u 9. izbornoj jedinici (Zadar, Šibenik) biti predstavnik Hrvatske kršćansko demokratske stranke (HDS) Hrvoje Zekanović. On je na parlamentarnim izborima u srpnju 2020. u Sabor ušao kao član Hrvatskih suverenista na zajedničkoj listi s Domovinskim pokretom koja je uspjela osvojiti čak 16 mandata. Međutim, on je krajem 2021. iz desne oporbe prešao u vladajuću većinu koju je u Saboru žestoko podržavao i bio jedan od najžešćih kritičara oporbe. Prije četiri godine na zajedničkoj listi s HDZ-om bio je HDS-ovac Goran Dodig. U slučaju da HDZ ponovo osvoji vlast moguće je da neki članovi HDS-a zauzmu neku drugu funkciju kao što je to državni tajnik ili pomoćnik ministra.

Podrška birača

Još uvijek se ne zna kako će na parlamentarne izbore izaći Hrvatska narodna stranka (HNS). Ona je u koaliciju s HDZ-om ušla u ljeto 2017. kada su prilikom preslagivanja Vlade i izbacivanja iz nje ministara Mosta, HNS-ovci promijenili stranu. Oni su naime na parlamentarne izbore 2016. izašli na zajedničkoj listi sa SDP-om. Na parlamentarne izbore 2020. godine HNS je izašao samostalno i na njima osvojio jedan mandat. Oni sada u trećoj izbornoj jedinici (Varaždin, Krapina) imaju podršku birača koja se kreće oko izbornog praga od pet posto. Tako da je moguće da ih HDZ uzme na listu kako bi se osiguralo da ti glasovi ipak slučajno ne propadnu.

Još uvijek se ne zna hoće li i u kakvom aranžmanu na izbore na zajedničkoj listi s HDZ-om izaći neovisna saborska zastupnica Marijana Petir. Prije četiri godine bila je kandidatkinja u šestoj izbornoj jedinici i tom je prilikom dobila i dovoljan broj preferencijalnih glasova za ulazak u Sabor. Ona je na izborima za Europski parlament 2014. bila na zajedničkoj listi s HDZ-om.

Neslužbeno se također može doznati da na HDZ-ovoj listi ipak neće biti nekadašnjeg predsjednika HSP-a Ante Đapića. On još uvijek ima izvjesnu popularnost u Slavoniji pa je moguć i njegov angažman u kampanji u nekim drugom svojstvu kako bi se amortizirao utjecaj Domovinskog pokreta koji je snažan u tom dijelu Hrvatske.

– Mislim da mogu ponuditi svoje ime jer smatram da na hrvatskoj desnici još ima težinu, rekao je Đapić. On je bio predsjednik HSP-a kada je ova stranka na izborima 2003. osvojila čak osam saborskih mandata i bila u velikom usponu. Međutim, već na izborima 2007. spali su na samo jedan saborski mandat. Ubrzo zatim Đapić je napustio stranku. Trenutno je predsjednik stranke pod imenom Desno.

Osnivanje Karamarkove stranke otkazano u zadnji čas

Otvorena je priča i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. On se u nedjelju pojavio na izvještajnom saboru HDZ-a iako je prethodnih tjedana pregovarao o izlasku na izbore na listi Domovinskog pokreta. Čak je u igri bila i mogućnost da bi Karamarko osnovao svoju stranku pod imenom »Za domovinu« čije je osnivanje bilo predviđeno prošlog ponedjeljka u Krašiću, rodnom mjestu kardinala Alojzije Stepinca. Osnivanje je bilo otkazano u zadnji čas.