HDZ-ovi saborski zastupnici, ujedno i gradonačelnici, zamjerili su oporbenim kolegama što su predloženu poreznu reformu sveli samo na pitanje hoće li gradovi izgubiti neke novce, ne i hoće li građanima ostati više, ističući pritom da su lokalni proračuni posljednjih godina narasli.

Tužan sam jer se kolege ne pitaju hoće li građani dobiti više novca, što je ključ predložene porezne reforme, kazao Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika u saborskoj raspravi o toj reformi.

Slijedom nje, ukida se prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.

Franković kaže da je Dubrovnik u koroni izgubio 450 milijuna kuna poreznih prihoda, no da je želio iduće godine ukinuti prirez, koji je „porez na porez“ te navodi da je gotovo svaki grad u posljednjih šest godina  gotovo „uduplao“ proračun.

Potvrđuje to Dražen Srpak (HDZ), koji ističe da su tek s poreznom reformom iz 2017. lokalne jedinice „došle do zraka“, a lokalni proračuni narasli, te da im prihodi stalno rastu.

Vlada nam sada daje mogućnost da građane rasteretimo ili da ostanemo na istom, kaže zastupnik.

Okroša: Velik broj jedinica ni do sada nije imao prirez

Tomislav Okroša (HDZ) ističe da velik broj jedinica ni do sada nije imao prirez, od njih 556, prihode s te osnove ostvarivalo ih je 305.

S druge strane, oporba ukidanje prireza vidi kao „rat“ s gradonačelnicima velikih gradova, koji nisu iz HDZ-a, a cijenu će, kaže Sabina Glasovac (SDP) platiti građani.

Prirez plaćaju najviše oni koji imaju najviše, a iz tih sredstava se plaćaju javne usluge, ukidanjem prireza u Zagrebu minimalne plaće će rasti „ništa“, ali će biti ugroženo plaćanje javnih usluga, tvrdi zastupnica.

Ministar to demantira, opetuje da će plaće rasti „dominantno“ onima s najnižim primanjima, te da se ne radi o nikakvom ratu, nego snaženju lokalnih jedinca i povećanju njihove fiskalne autonomije.

“Je li ukidanje prireza kukavičje jaje u dvorište Grada Zagreba ili je Tomislav Tomašević nesposoban da ukidanje prireza nadoknadi nekim drugim prihodima?”, pitala je Vesna Nađ (SP).

Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, može odrediti nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto te kompenzirati ‘gubitak’, odgovara ministar.

Ministar: Sve će jedinice moći financirati sve javne usluge

Zajamčio je da će nakon poreznih izmjena sve jedinice moći financirati sve svoje javne usluge. Nije fer da se ljude plaši da će se morati povećati cijene vrtića, tramvaja, jer prihodi lokalnih jedinica rastu stalno, a ove će rasti iznad očekivanja, poručio je ministar.

Emil Daus (IDS) pak ističe da je bit fiskalne decentralizacije da novac stvoren na određenom području tamo ostane. No, to nije tako, kazao je, držeći da treba razmisliti jesu li neki drugi porezni prihodi potrebni lokalnoj samoupravi.

I dok se većina zastupnika bavila samo ukidanjem prireza, Branka Juričev Martničev (HDZ) upozorila je da treba voditi računa o pojavi da brojni vlasnici kuća za odmor registriraju jednu sobu u objektu za iznajmljivanje, pa plaćaju porez na dohodak u paušalnom iznosu, nastojeći izbjeći plaćanje poreza na kuće za odmor.

Marijana Puljak (Centar) poziva da država gradovima prepusti vlasništvo nad nekretninama na njihovu području te a se ukine PDV na izgradnju infrastrukture za kulturu, sport.