Prve isplate za bebe mogle bi krenuti 15. kolovoza, najkasnije 1. rujna / Snimio S. DRECHSLER
Međutim, i SDP koji je s HSU-om predložio izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama, što nije prošlo u Saboru, u slučaju da najesen dobije izbore ponovo će ići s istim zakonskim prijedlogom. Radilo se o 8.000 kuna po novorođenoj bebi, ovisno o proračunskim mogućnostima
Isplata naknade od 1.000 eura za svaku novorođenu bebu, što je bio jedan od HDZ-ovih predizbornih aduta, trebala bi, temeljem uredbe Vlade, krenuti tijekom kolovoza ili najkasnije 1. rujna. Takva će uredba, međutim, biti kratkog vijeka, a isplata naknada za novorođenčad mogla bi potrajati samo mjesec dana, jer 1. listopada istječe jednogodišnji rok u kojem vrijede uredbe aktualne Vlade sa zakonskom snagom.
Pridobivanje glasova
Prema članku 88. Ustava, uredbe Vlade donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora (NN 102/15) stupio je na snagu 1. listopada 2015. godine, što znači da 1. listopada ove godine prestaje jednogodišnji rok u kojem takve uredbe vrijede. Na tu činjenicu upozorava SDP-ovac Peđa Grbin i tvrdi da se radi o predizbornom potezu kratkog daha, usmjerenom samo na pridobivanje glasova na predstojećim izborima.
– Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje je Vlada u ostavci, a takva vlada smije obavljati isključivo tehničke poslove. Donošenje uredbi kojima će se mijenjati zakoni, nisu tehnički poslovi – upozorava Grbin.
Da je aktualna vlast na vrijeme promijenila Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, temeljem kojeg je trebala ispuniti predizborno obećanje, pravnih problema s isplatom 1.000 eura po bebi ne bi bilo. Zakonske su izmjene u javnu raspravu, međutim, iz Ministarstva socijalne politike i mladih upućene tek 6. lipnja, a Sabor je raspušten prije nego je izmijenjeni zakon uspio doći na glasovanje.
Tehnička ministrica socijalne politike i mladih, Bernardica Juretić, tvrdi da će se 100 milijuna kuna, koliko je za tu svrhu osigurano u državnom proračunu, početi isplaćivati možda već i 15. kolovoza, a najkasnije 1. rujna. Uredba bi, kaže, mogla proći jer su sredstva već osigurana, i tim se potezom neće uzrokovati dodatno financijsko opterećenje proračuna.
– Svjesna sam da će se to protumačiti kao predizborno kupovanje birača i da će uredba dobiti političku dimenziju, ali željela bih da se ona provede u djelo. Započela sam mandat s tom mjerom, novac je osiguran i ne vidim razlog da to ne realiziramo – izjavila je Juretić za Jutarnji list.
Ministrica Bernardica Juretić poslala nam je odgovor na upit o tome zna li da uredba o naknadama za bebe vrijedi samo do listopada.
»Ministarstvo socijalne politike i mladih je pripremilo Zakon o rodiljnim i roditeljskim naknadama kako bi se stvorili preduvjeti za provođenje mjere koju otpočetka zagovaramo. Budući da zbog poznatih razloga nije moguće zakon izglasati u redovnoj proceduri, jedini način da se mjera provede jest da Vlada donese Uredbu sa zakonskom snagom. Nadamo se da će i sljedeća Vlada imati sluha za provođenje ove mjere koja je od vitalne važnosti za pronatalitetnu politiku naše države«.
SDP-ov prijedlog
U najvećoj oporbenoj stranci uvjeravaju da je riječ o mjeri koja ima isključivo predizbornu svrhu.
– Ova Vlada ponaša se kao vlada koja normalno funkcionira, predlažu zakone, donose kadrovske odluke, iako na to nemaju pravo. Donošenje uredbe o naknadama za novorođene bebe očito je predizborni potez, drugog razloga nema. U pet mjeseci mogli su to riješiti zakonom u dva ili tri čitanja, a kamoli po hitnom postupku. Trebalo je izmijeniti, odnosno dopuniti samo jedan članak zakona – kaže SDP-ova saborska zastupnica Dragica Zgrebec.
Krajem veljače SDP i HSU predložili su izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama s jednokratnom naknadom za novorođenu bebu od 8.000 kuna te povećanje naknade za prvih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta, ovisno koriste li ga jedan ili oba roditelja, sa sadašnjih 2.660 kuna na 3.326 kuna. Za roditelje čija je plaća veća od 3.326 kuna, naknade bi se delimitirale do iznosa prosječne isplaćene plaće u Hrvatskoj, što je tada iznosilo 5.693 kune. Ova zakonska inicijativa nije prošla u Saboru.
U slučaju da dobije izbore, SDP bi i najesen, kaže Zgrebec, izašao s istim zakonskim prijedlogom.
– Spremni smo isplaćivati taj iznos po novorođenoj bebi, ovisno o proračunskim mogućnostima, iako je to jednokratna pomoć obitelji, a sigurno nije mjera koja će pomoći demografskoj obnovi – kaže Zgrebec. Za veći natalitet, dodaje, daleko je značajnije postupno delimitirati porodiljne naknade, kako bi osobe koje više zarađuju mogle iskoristiti zakonski rok u kojem mogu biti s djetetom. Postojeći zakon destimulira i majke i očeve koji više zarađuju da budu kod kuće s djetetom, smatra SDP-ova zastupnica.
