ZAGREB – Od predviđenih 5 milijardi kuna bespovratnih sredstava za obnovu javnih objekata iz sredstava Fonda solidarnosti EU-a koje Hrvatska treba iskoristiti najkasnije do lipnja, Grad Zagreb dosad je prijavio više od 1,8 milijardi kuna od 2, 2 milijarde kuna koliko je alocirano za metropolu stradalu u potresu.

– Sad smo došli na 1,836 milijardi kuna prijavljenih projekata, a 719 milijuna kuna je ugovoreno, što je nekoliko puta više nego kad smo došli na vlast prije šest mjeseci, jer se projekti nisu na vrijeme prijavili. Ono što je dobra stvar za Zagreb u odnosu na državne projekte jest to da je dobar dio projekata već bio u procesu, a da novac nije ni povučen. Na svu sreću, novac možemo povući retroaktivno jer su projekti već debelo u tijeku ili su već završeni – objasnio je prošlog tjedna gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević kalkulacije oko tempa i dinamike obnove u Zagrebu.

Politički folklor

Od šefa saborskog kluba HDZ-a Branka Bačića netom poslije stigle su prozivke o tome što je nova zagrebačka vlast i »Možemo!« napravila u obnovi »da ima kredit tražiti ostavku resornog ministra graditeljstva Darka Horvata«, zajedno s ostatkom saborske oporbe. Iako je to očekivani dio političkog folklora napada vlasti na oporbu koja je lani uspjela osvojiti vlast u Zagrebu, Bačiću službene brojke ne idu u prilog.

Sredinom prošle godine bivša zagrebačka vlast uspjela je ugovoriti tek 137 milijuna kuna naspram aktualnih 719 milijuna. Tada su prijavljeni projekti iznosili mršavih 479 milijuna, dok u ovom trenutku premašuju 1,8 milijardi kuna. Štoviše, Tomašević je upozorio na to da su procjene bivše gradske vlasti o razmjerima štete bile nerealne, pa je predložio Vladi da dio sredstava Vlada realocira na druga ministarstva, poput kulture i zdravstva kako bi se novac EU-a doista iskoristio. Uostalom, u ingerenciji Grada Zagreba kao osnivača, pretežito je obnova škola i vrtića pa je razumljivo da se projekti preusmjere za oštećene javne ustanove pod nadležnosti države. Poseban su problem privatne kuće i stambene zgrade koje su pod ingerencijom Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, a upravo je Horvatovo ministarstvo dosad smatrano »uskim grlom« za zaprimanje zahtjeva građana za obnovom. Ti objekti, podsjećamo, ne financiraju se sredstvima Fonda solidarnosti.

Višak novca

No, problem je u tome što se država našla u problemima jer kasni s planovima povlačenja novca za objekte javne namjene i muku muči s rokovima što je opravdano podiglo galamu u javnosti, ali i izazvalo nervozu saborske većine i ministara kojih se tiče »višak novca«. Objavljeno je da je država iz Fonda solidarnosti EU-a od 5 milijardi kuna iskoristila tek 120 milijuna kuna. Proteklog tjedna predstavnici zagrebačke gradske uprave simbolično su predstavili prvu školu u Zagrebu čija je konstrukcijska obnova u finalnoj fazi.

Riječ je o Osnovnoj školi »Miroslav Krleža« od ukupno 13 školskih ustanova, pet osnovnih i 8 srednjih škola koje se namjerava obnoviti u skladu s protupotresnim standardina i normama energetske efikasnosti. Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet objavio je da će do kraja tekuće godine obnoviti još devet školskih ustanova. OŠ »Miroslav Krleža«, jedna je od najstarijih škola u Zagrebu, izgrađena je prije više od 140 godina, a preživjela je i davni razorni potres iz 1880. godine. Riječ o investiciji od 80 milijuna kuna, od kojih se 40 milijuna planira refundirati iz Fonda solidarnosti EU-a, a druga polovina iz Nacionalnog fonda za oporavak i otpornost.