Dok su njihove oporbene kolege bile nezadovoljne promjenama koje je u državnom proračunu predložila Vlada, tvrdeći da se, primjerice, smanjuju sredstava za znanost, razvoj, kulturu, zastupnici vladajućeg HDZ-a hvali su u četvrtak rebalans i Vladinu odgovornu fiskalnu politiku.

Ponovno rastu proračunski rashodi bez naznaka ozbiljnijih reformi u zdravstvu, pravosuđu, lokalnoj samoupravi, štetno je i zabrinjavajuće smanjenje sredstva za istraživanje i razvoj, ocijenila je Marijana Puljak (Centar) u raspravi o rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna.

Svako prosperitetno društvo u svojim temeljima ima znanost, obrazovanje i kulturu, a u predloženom rebalansu se suočavamo sa „nesvješću“ o toj krucijalnoj činjenici, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo), tvrdeći kako je hrvatski film godinama podfinanciran.

Suprotno tome Majda Burić (HDZ) drži da je rebalans prilagođen potrebama društva, da je dobar i točno pogođen. Hvali činjenicu da su javni dug i deficit spušteni na mastriške kriterije što prije 10 godina, za „vrijeme štetočinske vlade Zorana Milanovića nismo mogli ni sanjati“.

Marijana Pavličeka (HS) zanima kako, unatoč tome što se proračun puni bolje i dalje imamo deficiti od 3 milijarde eura. Ministra pita i slaže li se sa premijerovom izjavom da Hrvati nikad nisu bolje živjeli? Jer, ako je tako zašto im dajete milodare svakih nekoliko mjeseci, kazao je?

Ministar: U obnovu od potresa do sada uložene 3 milijarde eura, širenje pesimizma neodgovorno

Ministar financija Marko Primorac odgovorio mu je kako bi volio kada bi u Saboru bilo manje populizma, te da je „širenje pesimizma u svakom smislu neodgovorno”.

„Kad pogledate kako ljudi žive u drugim državama, ja, primjerice, nisam u Hrvatskoj vidio prosjake po cestama, ljude da spavaju po ulici, koji kao beskućnici bauljaju okolo, a što je prisutno u drugim članicama“, naglasio je ministar Primorac, dodavši da država mora više činite za građane, ali „govoriti kako je ovo nedovoljno, je neprimjereno“.

Njegova je izjava naljutila oporbene zastupnike, pa mu je Nikola Grmoja (Most) poručio kako je uvreda tvrditi da u Hrvatskoj nema prosjaka i beskućnika, a Krešo Beljak (HSS) da iz svoje „udobne fotelje“ ne vidi ni jedne, ni druge i da se u „državi događa totalna katastrofa“.

Ministar Primorac objašnjava kako nije želio reći da kod nas nema beskućnika, nego da ih, ipak, nema tako puno i da ne žive onako kao u drugim razvijenim zemljama gdje doslovno spavaju na cesti, u šatorima, a što se može vidjeti na ulicama Pariza, Londona, Bruxellesa.

„Ako je moja izjava krivo protumačena, ispričavam se“, naglasio je.

Ministar financija je, odgovarajući Danijeli Blažanović (HDZ), koja je pohvalila dodatna izdvajanja za obnovu od potresa, iznio podatak da je do sada u tu obnovu investirano tri milijarde eura i to iz Fonda solidarsnosti, NPOO-a i kroz državni proračun.

Puljak (Centar): 60 posto općina ne pruža građanima nikakvu javnu funkciju

Naglasio je i da ukidanje prireza od 1. siječnja ove godine nije rezultiralo nikakvom katastrofom za JLS. Naprotiv, zbog povećanja zaposlenosti i plaća ti su prihodi, posebno kad se govori o prihodima od poreza na dohodak, značajno rasli, kazao je i naveo podatak prema kojemu za kolovoz ove u odnosu na isti lanjski mjesec povećanje iznosi 336 milijuna eura.

U Splitu je povećanje bilo 13 posto, u Puli 22, Zagrebu 23 posto, naveo je ministar.

Komentirajući navod zastupnice Puljak da 60 posto općina ne pruža građanima nikakvu javnu funkciju, ministar je kazao kako se postavlja pitanje opstojnosti takvih jedinica i općenito fragmentiranosti našeg lokalnog sustava.

Kada se uspoređujemo s drugim članicama Unije, mi smo, po broju jedinica po stanovniku i površinu, u sredini, ali nije samo broj ono što zabrinjava, treba imati u vidu i fiskalnu održivost, istaknuo je.

Primorac je demantirao tvrdnje oporbe o smanjenju sredstva za kulturu i medije, za demografiju. Sredstva za kulturu su povećana za 100 milijuna eura u odnosu na izvorni plan, za rodiljni se dopust daje 25 milijuna eura više, naveo je ministar financija.

Na upit Mišela Jakšića (SDP) u kojoj je fazi obnova Rafinerije u Rijeci, odgovorio je da je Rafinerija na oko 80 posto gotovosti.