Komisija “Iustitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije u srijedu je izrazila zabrinutost u povodu najave uvođenja Rodnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te pozvala odgovorne u državi i društvu da promisle je li ih potrebno uvesti te o posljedicama koje takvi studiji mogu imati na odgoj djece.

“Najava uvođenja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izazvala je različite reakcije i podjele u hrvatskom društvu.

Osluškujući glas vjerničkog puka, ali i ljudi dobre volje, kao Komisija HBK koja ima zadaću promicati pravednost i mir, osjećamo potrebu iznijeti kršćanski stav i istodobno izraziti svoju zabrinutost zbog najave uvođenja takvih studija”, stoji u priopćenju tog tijela koje je objavila Informativna katolička agencija – IKA.

Iz HBK kažu da su slobodni od svih ideoloških i političkih rasprava te ne žele zadirati u akademske slobode i pravo pojedinih sveučilišta i fakulteta na znanstveno i akademsko istraživanje u skladu sa zakonitom autonomijom znanosti te u njihovo pravo na osnivanje različitih studijskih programa, već žele pridonijeti većoj jasnoći i istaknuti neke vidove rodne teorije koji mogu dugoročno štetiti hrvatskom društvu.

Pritom podsjećaju da se Hrvatski sabor obvezao u Interpretativnoj izjavi u povodu ratifikacije Istanbulske konvencije da “odredbe Konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav ni obvezu promjene ustavne definicije braka“.

Svjesni su, kažu, da se između rodnih studija i ideologije roda ne može staviti znak jednakosti, ali kolegiji koji se nalaze u predloženom programu rodnih studija, poput Feministička teorija, Rodna povijest, Feministička metodologija, Queer lingvistika, ipak, smatra HBK, stvaraju dojam da se (ne)izravno nastoji uvući rodnu ideologiju u obrazovni sustav Hrvatske.

Navode da, povijesno gledano, na oblikovanje rodne ideologije značajnu ulogu ima i marksistički feminizam “na koji se upravo oslanjaju rodni studiji koje se želi kod nas uvesti”. Prema toj teoriji, ženu ne čini spol nego društveno okruženje te je žena u svojoj ulozi u obitelji zarobljena i potlačena.

“Stoga se s pravom nameću određene sumnje i pitanje treba li nam nakon iskustva komunističkog režima ponovno uvođenje neomarksističkih ideja u hrvatsko društvo”, kaže HBK.

Postavlja i pitanje hoće li predloženi Rodni studiji promicati znanstveno istraživanje o rodu ili ideologizaciju roda i rodnih teorija, navodeći da dosadašnje iskustvo u drugim državama jasno pokazuje kako rodni studiji često promiču koncept rodne ideologije prema kojoj spola uopće nema.

Podsjeća pritom da je papa Franjo istaknuo da se brišući razlike između spola i roda zapravo niječe njihova važnost, te poziv na nediskriminaciju zapravo skriva ideologiju koja niječe naravnu razliku i uzajamnost muškarca i žene.

Biskupska konferencija poziva da se dobro promotre i iskustva drugih država i društava te uoče posljedice uvođenja takvih studija, s obzirom da “u vremenu kada sve veći broj zemalja Europske unije, ali i pojedine države i sveučilišta u Sjedinjenim Američkim Državama, dokidaju rodne studije, naša akademska zajednica pokušava ih uvoditi”.

Osvrćući se na pitanje zapošljavanja polaznika tih studija studija, HBK zaključuje da se može očekivati da će oni biti egzistencijalno zainteresirani za širenje rodne ideologije pa se pitaju jesu li oni potrebni hrvatskom društvu.

Pozivaju sve odgovorne u državi i društvu da “i u okviru kritične demografske slike hrvatskoga naroda promisle je li potrebno ili pogubno uvoditi rodne studije u visokoobrazovni sustav Hrvatske, te o dalekosežnim posljedicama koje takvi studiji mogu imati na odgoj djece i mladih, te općenito za daljnji razvoj općega dobra hrvatskoga društva”.

Poručuju da i zakonodavac ima pravo, čak i dužnost, ograničiti i zabraniti studijske programe na javnim sveučilištima koji nisu u skladu s uvjerenjima većine građana, ili umjesto znanstvene misije promiču ideološki aktivizam.

“Poštujući vrijednost i dostojanstvo svake osobe, ne smijemo zaboraviti podsjetiti da je dužnost svake vlasti, u zakonom predviđenoj proceduri, poštivati ljudska prava, ali i onemogućiti ideološki aktivizam, isključivost i teror postavki koje niječu ne samo Božju istinu, nego i evolucijske činjenice”, navodi HBK.

Produbljivanje ideoloških sukoba ne pridonosi razvoju hrvatskog društva, nego rađa izvore novih zala čije će neslućene posljedice, kao golem teret, na svojim leđima nositi naraštaji koje dolaze, dodaje HBK.

“Promicanje ideologije u pitanje dovodi temeljne postavke opstojnosti i budućnosti naraštajâ hrvatskoga društva koji dolaze i koji imaju zadaću očuvati vlastiti identitet u vremenu za mlade zbunjujućih, neprirodnih i održivosti ljudske civilizacije protivnih tumačenja”, poručuju iz HBK.